Među četrdeset hrvatskih tvrtki koje su u okviru prvog službenog posjeta premijerke Jadranke Kosor Prištini sudjelovale na "Hrvatsko-kosovskom gospodarskom forumu" nije bilo najveće domaće kompanije - koncerna Agrokor. Jesu li razlozi neodlaska na Kosovo zajedno sa predstavnicima naših najznačajnijih kompanija - poput Ine, Vindije, Podravke ili Končara - zapravo bojazan za pozicije na srbijanskom tržištu?

I to posebno nakon prošlotjednog istupa čelnih ljudi Privredne komore Srbije koji su naše poduzetnike optužili da odlaskom na Kosovo rade protiv ekonomskih interesa Srbije? Može se zaključiti da su se hrvatski poduzetnici, koji imaju tvrtke u Srbiji a žele se širiti i na kosovsko tržište, trenutno zbog jakih političkih tenzija našli u pat-poziciji. "Zasad nemamo vlastitih investicija na Kosovu a u ovom trenutku nemamo ni ulagačkih planova na tom području. I to je jedni razlog zašto Agrokorovi predstavnici ne sudjeluju u posjeti Kosovu", kratko su nam rekli u Agrokoru. Iako nam u koncernu Ivice Todorića nisu odgovorili na pitanje bi li im jače investiranje na Kosovu zbog političkih napetosti, utjecalo na poslovanje u Srbiji - odgovor se nameće sam po sebi. Prema podacima koje smo dobili od Agencije za promicanje izvoza i stranih ulaganja u Beogradu Agrokor je na tom tržištu dosad investirao 450 milijuna eura i zapošljava više od sedam tisuća ljudi. To se ponajprije odnosi na kupnju industrije smrznute hrane Frikom, uljaru Dijamant te maloprodajni lanac Idea koji broji 155 objekata. Prema ranijim izjavama potpredsjednice Agrokora Ljerke Puljić imovina koncerna u Srbiji premašuje vrijednost od 700 milijuna eura. Jedan od najvažnijih investitora na srbijanskom tržištu je i našička Nexe grupa, koja je tamo vlasnik pet tvrtki (IGM Stražilovo, Jelen, Nexe Beton, Polet te Polet keramika). Za razliku od Agrokora, Nexe je imao svoje predstavnike na kosovskom forumu a vlasnik te kompanije Ivan Ergović nada se da to neće izazvati veće štete njihovom poslovanju u Srbiji. "Nexe grupa već osjeća teret zbog konflikta Beograda i Prištine. Na Kosovo isporučujemo 20 posto od naše ukupne proizvodnje u Srbiji, no trenutno je zbog aktualne carinske blokade naše poslovanje s Kosovom zamrznuto", kaže nam Ivan Ergović.

Atlantic grupa, u većinskom vlasništvu poduzetnika Emila Tedeschija, lanjskom akvizicijom Droga Kolinske ima značajnu proizvodnju u Srbiji (tvrtke Grand Kafa i Soko Štark). "Većina naših proizvoda koji se prodaju na kosovskom tržištu dolazi iz proizvodnih pogona u Hrvatskoj, BiH te Sloveniji tako da većeg utjecaja na poslovanje zbog trenutnog carinskog spora ne bi trebalo biti", kažu nam u Atlanticu, dodajući da su imali namjeru poslati predsjednika Uprave Droga Kolinske Srećka Nakića na kosovski forum, no on u zadnji je tren bio spriječen. Vlasnik Geofota Zvonko Biljecki pak očekuje da njegova tvrtka dobije posao na velikom projektu tzv. adresnog modela na Kosovu (riječ je o temeljnoj bazi svih adresa) koji je vrijedan 3,5 milijuna eura a financira ga Europska unija. Geofoto već radi na nekoliko projekata na Kosovu, a Biljecki nam kaže da već tri godine imaju i tvrtku u Beogradu. "Kao hrvatska tvrtka nismo dobro primljeni u Srbiji i zato odrađujemo samo manje ili srednje projekte. Naš jači ulazak na Kosovo tu će situaciju samo dodatno pogoršati. Ali mi se bavimo geoinformatikom a ne politikom", rekao nam je Zvonko Biljecki. No, po svemu sudeći poduzetnici koji žele investirati na Kosovu morat će još neko vrijeme oprezno balansirati sa paralelnim investicijama na srbijanskom tržištu.

Hrvatska delegacija
Išli građevinari i prehrambene tvrtke
Svoje predstavnike na Kosovo poslali su, među ostalima, Ina, Gavrilović, Ingra, Dalekovod, Dioki, Vindija, Končar, Žito, TŽV Gredelj, Podravka, Nexe grupa, Mirna, IGH, Tondach Hrvatska, Zagorje-tehnobeton, Bernarda, Drvoproizvod, Dona trgovina, ABB te Spin Valis.