Osnivač Agrokomerca Fikret Abdić Babo, koji je prošloga tjedna odslužio kaznu zbog ratnoga zločina tijekom rata u BiH, tijekom višegodišnjeg boravka u zatvoru napravio je prijedlog oporavka te kompanije. Prošle ga je jeseni poslao na 870 adresa u BiH, a početkom ove godine dopunio aneksom. "Kao idejni tvorac projekta Agrokomerc, predlažem nadležnim vlastima da mi predaju kompaniju kako bih, zajedno s dioničarima, obnovio proizvodnju toga privrednog giganta... Moj koncept preuzimanja Agrokomerca temelji se na konceptu solidarnosti i uključuje brojne volontere, ljude koji su danas u mirovini, ali i kadar obrazovan po cijelome svijetu. Naša je dijaspora pametno iskoristila tragediju koja nas je zadesila i egzodus iz rodnog kraja te omogućila vrhunsko školovanje mladima, a dio njih želi se vratiti u domovinu", kaže Abdić, s kojim je iz Bosanske Krajine u kolovozu 1995. izbjeglo više od 30.000 ljudi.

Kao direktor Hyundaija
"Moj prijedlog za preuzimanje i obnovu Agrokomerca naišao je na dobar odjek. Čak je i vlast pokazala određeni interes, istina kroz veliku dozu nervoze jer se njime remeti uspostavljeni ritam pljačke i uništenja Agrokomerca. Moj prijedlog nije emocionalan, niti je motiviran željom za osvetom", tvrdi Abdić, koji nigdje ne piše tko će financirati projekt. One u BiH koji ga ne žele slušati jer ga smatraju ratnim zločincem podsjeća na primjer glavnoga direktora Hyundaija "kojem je vlada Južnje Koreje ukinula višegodišnju zatvorsku kaznu jer su procijenili da je važnije ostaviti ga na čelu kompanije nego usporiti razvoj privrede". "Ovakav Agrokomerc ne služi nikome. Situacija je alarmantna zbog nagomilanih dugova za neisplaćene plaće, poreze i doprinose. Velik do imovine dan je u podzakup pod smiješnim cijenama ili je prodan za podmirenje osnovnih egzistencijalnih potreba zaposlenih, a pritom nema nikakve vizije kako dalje", kaže Abdić. Tvrdi da je Vlada Federacije BiH "silom vlasti i bez valjane pravne osnove nezakonito nacionalizirala Agrokomerc, ne čekajući međunarodnu reviziju, te su mali dioničari sa 53 svedeni na samo devet posto dionica. "Angažirana je međunarodna revizorska kuća Deloitte & Touche, koje nije uspjela utvrditi vlasničku strukturu, nakon čega je država prisilno nacionalizirala Agrokomerc. Vlada Federacije BiH odlučila je surađivati samo s Udrugom zaposlenih dioničara Agrokomerca, kojih je 190, a ignorira članove Udruženja nezaposlenih radnika Agrokomerca, iako je nas više od 7000", kaže Abdić, koji je dao tužiti i Vladu FBIH i Deloitte & Touche. "Revizor je utvrdio da bez dokumentacije ne može biti osnove za utvrđivanje vlasničke strukture, javnost se obmanjuje da je dokumentacija uništena u ratu, ali to nije istina, kao što nije istina da je tvornica nastradala u ratnim razaranjima. Dokumentacija je u Velikoj Kladuši ostala netaknuta i tek kasnije je namjerno uništavana, ali ni to ne bi trebao biti problem jer su svi važni dokumenti kopirani i pohranjeni u mojoj kancelariji u Rijeci", navodi Abdić. Odgovarajući na tvrdnje da znatan broj malih dioničara za čija se prava zauzima nije otplatio svoje dionice, napominje da su ih oni prestali otplaćivati višom silom, jer je platni promet u BiH početkom rata bio prekinut, Predlaže da se taj dug za dionice kompenzira svim onim plaćama koje je Agrokomerc tijekom rata, zbog prekida platnoga prometa prema Sarajevu, isplaćivao korisnicima državnog proračuna BiH.

Izigrala ga i Vlada RH
Abdić se i dalje smatra direktorom Agrokomerca jer ga nijedna legalna skupština nije smijenila. Znatan dio materijala posvećen je Hrvatskoj, čijih je 1800 građana nekoć radilo u Agrokomercu, "pa bi njihovo ponovno zapošljavanje puno značilo za područja RH od posebne državne skrbi". Abdić napominje da je nakon bijega iz Kladuše sačuvao imovinu Agrokomerca u Hrvatskoj, gdje je osnovao tvrtku Finab. "Zaposlili smo gotovo 1000 izbjeglica koji su životarili u izbjegličkim kampovima. Kao kooperanti dobili smo od Vlade RH posao obnove porušenih kuća i infrastrukture. Iako smo ga odradili u roku i često smo radili ispod tržišnih cijena, ostali smo prevareni, pa nam Industrogradnja, Ugo oprema, Graditelj Otočac, Jadran Crikvenica i još neki nisu platili veći dio radova. Unatoč nekoliko pravomoćnih presuda, nismo još naplatili ni kune", žali se Abdić, koji planira da tvrtke Finlab, Eco Pharm i Agrkomerc Hrvatska budu jezgra obnove matične kompanje u Velikoj Kladuši.

Što kažu u BiH?
J. Lasić: To je utopija
"Abidćev sam prijedlog samo površno pogledao, pa ga ne bih mogao detaljnije komentirati. Koliko je taj prijedlog realan, niko ne može sa sigurnošću reći, ali mi se čini da je utopistički. U sadašnjoj političkoj situaciji u BiH teško to može biti realizirano", kaže za Poslovni dnevnik Jago Lasić, dopredsjednik Gospodarske komore FBiH. Rijetki u BiH Abdićev prijedlog uzimaju ozbiljno.