Svjetska banka nedavno je šokirala tvrdnjom da je prosječna dob hrvatskih umirovljenika 50 godina, što je vjerojatno europski rekord. Da Hrvati prerano napuštaju svijet rada pokazuje i najnovija analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje: blizu 73 tisuće stanovnika u dobi od 35 do 49 godina života otišlo je u mirovinu i više ne radi. Predstavlja to 8 posto stanovništva te dobi. Mladi su umirovljenici uglavnom muškarci.

Nova radna mjesta
Primjerice, među muškarcima od 35 do 39 godina života 8 posto je umirovljenika. Većinom su u pitanju branitelji ili policajci koji su, kad je počeo Domovinski rat, bili u dobi od 17 do 22 godine. Umirovljenih muškaraca u dobi od 40 do 44 godine još je više - 12 posto ili svaki osmi, a Hrvatska je uz Mađarsku i Maltu neslavni rekorder s najnižim udjelom zaposlenosti stanovništva u Europi.

Od stotinu stanovnika u radnoj dobi, u Hrvatskoj radi samo 57, za razliku od Danske, u kojoj radi 78. Svjetska je banka u nedavno objavljenoj studiji kazala da Hrvatska neće ići naprijed ako ne poveća udio zaposlenih barem na 65, a to onda znači da bi morala zaposliti nezaposlene, ali i aktivirati umirovljene.

Da bi se stopa zaposlenosti podigla na 65 posto, trebalo bi otvoriti približno 200 tisuća radnih mjesta, no umjesto toga, Hrvatska zatvara i ona koja ima.

Najporaznija je slika zaposlenosti u najproduktivnijim muškim godinama: čak 12 posto Hrvata u dobi od 40 do 44 godine nema posla, jednako kao i 17 posto muškaraca između 45 do 49 godina, te su većinom u mirovini!

Naše istraživanje potvrdilo je procese koji su svima poznati, samo što dosad nitko nije precizno utvrđivao koji su razlozi velike radne neaktivnosti - objašnjava Darko Oračić, autor istraživanja.

Žene masovnije odlaze u mirovinu tek nakon 55. godine života, kada ostvare uvjete za prijevremeno umirovljenje.

- Branitelji su iskoristili prava koja su im dana. Lako je na njih sad vikati, ali svi znaju kako se išlo na proširenje prava i prikupljanje biračkog tijela. Sad je najvažnije da se odnosi ne pogoršavaju. Jednog dana prava je teško ukinuti i ne vidim tko bi to učinio - komentira Predrag Bejaković, analitičar Instituta za javne financije.

Donekle se to poklapa s najavom premijerke Jadranke Kosor da treba podvući crtu za davanje braniteljskih statusa, i to nakon što se skupilo više od pola milijuna registriranih branitelja.

Marijana Bađen s Instituta za javne financije izračunala je da se broj korisnika braniteljskih mirovina od lipnja 2003. godine do lipnja 2009. povećao više od dva puta. Prije šest godina bilo ih je 30.865, a 2006. čak 64.494. Za mirovine ostvarene po povoljnijim uvjetima 2003. izdvajalo se 3,5 milijardi kuna, a 2008. čak 6,9 milijardi kuna.

Premda je i Svjetska banka spomenula da treba pronaći način da se umirovljenike vrati u tvornice i urede, analitičar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Darko Oračić vjeruje da je kriza to pitanje bacila u drugi plan.

Poražavajući brojevi
- Država prvo mora riješiti problem nezaposlenosti, a tek onda se baviti radnim angažmanom.

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta Zagreb također se slaže da se problem poražavajućeg broja mladih umirovljenika ne može ni brzo ni lako riješiti.

- Njihov je problem dvojak. Društvo im mora osigurati mirovinu, a oni sami ne pridonose zajednici svojim radom. Rješenje bi bio neki oblik radnog angažmana - dodaje Nestić. Niz je načina na koji se može potaknuti zapošljavanje neke skupine, ali za sve treba novca i vremena. Premda je za vrijeme rasprava o rebalansima proračuna bilo ideja da se ukidaju braniteljske povlastice, stručnjaci su svjesni da se jednom dano pravo jako teško ukida.