Dok je u Srbiji vladala politička nestabilnost, Zagreb je propustio prvu priliku da se nametne kao jači poslovni centar regije. Ulazak u EU donosi nov impuls regionalnim ambicijama, no za privlačenje velikih igrača to nije dovoljno.

Zagreb treba bolju povezanost avionskim linijama s drugim dijelovima Europe, jednostavniju administraciju i stvaranje okružja naklonjena biznisu. Zamislite čelnog čovjeka regionalne podružnice multinacionalke kako stoji na šalteru u Petrinjskoj ulici u Zagrebu i rješava papirologiju. Gužva svoje skupo odijelo na jednoj od tri plastične stolice proizvedene prije njegova rođenja čekajući da dođe na red. Zapravo, ne - s obzirom na to da se radi o pristojnu strancu nenaviklom na običaje zemlje, teško da bi uspio sjesti. Zamislite ga kako stoji, zbunjen i izgubljen, zajedno s nekim ‘lokalcem' koji neumorno čavrlja o glupostima na svome materinjem jeziku i blago crveni jer ne zna kako objasniti zašto je kod nas baš sve komplicirano i tako sporo. Nažalost, problemi s administracijom tu ne prestaju. Ona je u Hrvatskoj nezaobilazna na svakom koraku, složena je, oduzima mnogo vremena i sve što prsti nekoga poslovnog čovjeka taknu kao da je prilijepljeno za još tri formulara. Upravo se na administraciju najviše žale u multinacionalkama kad ih se pita što im smeta u radu u Hrvatskoj, možda zato nijedna od deset najvećih kompanija na svijetu ne posluje u našoj zemlji. Ako Zagreb želi postati poslovno središte regije, uz pitanje visokih nameta na plaće, upravo je administracija gorući problem koji se mora riješiti. Postavlja se pitanje - kako?