Financijska tržišta zabilježila su značajan rast, podržana očekivanjima smanjenja kamatnih stopa i mogućim stimulativnim mjerama kineskih vlasti. Wall Street je postigao nove rekordne visine, što ukazuje na snagu američkog gospodarstva. Iako su ekonomski podaci mješoviti, oni podržavaju fiskalnu stabilnost zemlje. Ipak, investitori i dalje očekuju dodatna smanjenja kamatnih stopa. Kako se godina približava kraju, optimizam među investitorima, od New Yorka do Londona, ostaje snažan.

SAD

Glavni burzovni indeksi završili su tjedan mješovito, pri čemu su S&P 500, Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite nastavili postavljati nove rekorde, dok je Russell 2000 indeks zabilježio pad. Performans sektora također je bile vrlo raznolik. Dionice sektora potrošačkih dobara, komunikacijskih usluga i informacijske tehnologije ostvarile su rast od preko 3% tijekom tjedna, dok su dionice sektora energetike, komunalnih usluga i materijala - koji su obično više orijentirani prema vrijednosnim ulaganjima - pale za više od 3%. Geopolitičke vijesti tijekom prve polovice tjedna uglavnom su bile usmjerene na događaje u Francuskoj i Južnoj Koreji, ali činilo se da nisu imale značajan utjecaj na američko tržište. Tjedan je donio nekoliko ključnih ekonomskih izvješća, osobito vezanih uz tržište rada, s naglaskom na izvješće o zaposlenosti izvan poljoprivrednog sektora objavljeno u petak. Ministarstvo rada izvijestilo je da je SAD u studenom dodao sezonski prilagođenih 227.000 radnih mjesta, što je nešto više od očekivanja analitičara. Ovaj rezultat predstavljao je značajan oporavak u odnosu na razočaravajuće podatke iz listopada, koji su bili pogođeni posljedicama uragana na jugoistoku SAD-a i velikim štrajkom u Boeing-u. Također je zabilježeno da je stopa nezaposlenosti u studenom blago porasla na 4,2%. Ostatak tjedna bio je usmjeren na izjave dužnosnika Federalnih rezervi, dok su investitori tražili naznake o tempu smanjenja kamatnih stopa. U ponedjeljak je guverner Fed-a Christopher Waller izjavio kako, unatoč nedavnim podacima koji sugeriraju da napredak u suzbijanju inflacije možda stagnira, naginje podršci za smanjenje kamatne stope na sastanku Fed-a u prosincu, osim ako ne stignu iznenađujući ekonomski podaci. S druge strane, u srijedu je predsjednik Fed-a Jerome Powell zauzeo neutralniji stav, izjavivši kako je američko gospodarstvo u vrlo dobrom stanju i nema razloga da se tako ne nastavi. Ovotjedna ekonomska izvješća, zajedno s izjavama guvernera Wallera, dodatno su povećala očekivanja na tržištu budućnosnica za smanjenje kamatne stope za 25 baznih bodova u prosincu. Državne obveznice ostvarile su pozitivne prinose jer su prinosi do petka pali u odnosu na prethodni tjedan. (Cijene obveznica i prinosi kreću se u suprotnom smjeru.) U petak ujutro, prinosi su dodatno pali nakon objave izvješća Ministarstva rada o stanju zaposlenosti. Prinosi na porezno oslobođene municipalne obveznice također su bili niži, a ukupni prinosi tih obveznica nadmašili su prinose državnih obveznica.

EUROPA

STOXX 600 završio je tjedan s rastom od 2,0%, jer su se smirila strahovanja oko političke nestabilnosti u Francuskoj. Čini se da su tržišta također očekivala brže ublažavanje monetarne politike od strane Europske središnje banke (ECB). Glavni burzovni indeksi također su zabilježili rast. Njemački DAX porastao je za 3,86%, talijanski FTSE MIB za 4,00%, dok je francuski CAC 40 indeks ostvario dobitak od 2,65%. Britanski FTSE 100 indeks dodao je 0,26%. U Francuskoj je manjinska vlada premijera Michela Barniera pala nakon što je Parlament izglasao nepovjerenje na prijedlog Nacionalnog saveza (NR) i lijevog Novog narodnog fronta, kako bi zaustavili predloženi proračun za 2025. koji je trebao smanjiti deficit. Nakon toga, razlika u prinosima između njemačkih 10-godišnjih obveznica (bunds) i francuskih 10-godišnjih obveznica (OATS)-pokazatelj političkog i financijskog rizika u eurozoni-porasla je u jednom trenutku na 90 baznih bodova, najviše od 2012. godine. Međutim, razlika se smanjila ispod 80 baznih bodova nakon što je predsjednik Emmanuel Macron najavio da će imenovati novog premijera "u narednim danima" te se sastati s političkim čelnicima s ljevice i desnice kako bi formirao novu vladu općeg interesa. Ključni makroekonomski podaci u Europi nastavili su ukazivati na usporavanje gospodarstva u četvrtom kvartalu godine. Volumen maloprodaje u eurozoni pao je u listopadu za 0,5% u odnosu na prethodni mjesec, nakon što je u rujnu porastao za 0,5%, što je uglavnom rezultat opadanja prodaje proizvoda koji nisu hrana i goriva za automobile. U Njemačkoj, proizvodnja je nastavila imati poteškoća. Industrijska proizvodnja pala je za 1,0% na mjesečnoj razini, što je ispod očekivanja za oporavak od 1,2%. Naručivanje u tvornicama oslabilo je za 1,5% u odnosu na prethodni mjesec, pri čemu je potražnja za strojevima i opremom pala najviše.

JAPAN

Japanska burza zabilježila je rast tijekom tjedna, pri čemu je Nikkei 225 indeks porastao za 2,3%, a širi TOPIX indeks za 1,7%. Slabost jena podržala je izglede za rast profita u industrijama koje ovise o izvozu. Jen je oslabio, dosegnuvši sredinu raspona od 150 JPY prema USD, u odnosu na gornji raspon od 149 na kraju prethodnog tjedna. U fiksnim prihodima, prinos na 10-godišnju japansku državnu obveznicu trgovao se unutar uskog raspona, završivši tjedan praktički nepromijenjen na 1,06%, dok je nesigurnost u vezi s planovima za povećanje kamatnih stopa od strane Banke Japana (BoJ) i dalje bila prisutna. Najnoviji komentari Banke Japana (BoJ) bili su uravnoteženi, pri čemu je Toyoaki Nakamura, član odbora središnje banke, ponovio da će se prednosti povećanja kamatnih stopa ocjenjivati na temelju dolaznih podataka, s posebnim naglaskom na plaće i ekonomski rast. Sudionici tržišta i dalje su podijeljeni oko vremena sljedećeg povećanja kamatnih stopa od 25 baznih bodova, razmatrajući prosinac ili siječanj. Nedavni komentari guvernera BoJ-a, Kazua Uede, o potrebi praćenja trendova plaća u 2025. godini i razmatranju hoće li povećanja plaća biti odražena u cijenama usluga sugeriraju da bi povećanje kamatnih stopa u siječnju moglo biti vjerojatnije. Ueda je također spomenuo nesigurnost oko ekonomske politike SAD-a (moguća uvođenja carina) te čekanje na daljnja pojašnjenja kako bi se izbjeglo preuranjeno povećanje kamatnih stopa. BoJ će donijeti svoju sljedeću odluku o monetarnoj politici 19. prosinca.

KINA

Kineske dionice porasle su zbog očekivanja novih stimulativnih mjera, zajedno s otpornim podacima o proizvodnji objavljenima prošli tjedan. Shanghai Composite Index porastao je za 2,33%, dok je blue-chip CSI 300 porastao za 1,44%. U Hong Kongu, referentni Hang Seng Index porastao je za 2,28%. Mnogi analitičari očekuju da će kinesko vodstvo najaviti dodatne mjere za podršku gospodarstvu tijekom Središnje ekonomske radne konferencije, godišnjeg sastanka na kojem najviši dužnosnici oblikuju ekonomski plan za sljedeću godinu. Među temama koje će investitori pratiti bit će ciljevi gospodarskog rasta i planovi za dodatne stimulative mjere, a konferencija traje dva dana i počinje 11. prosinca. Očekivanja su velika da će Kina uvesti dodatne mjere kako bi ublažila rizike rasta uzrokovane trgovinskom politikom buduće Trumpove administracije. Kineska proizvodnja proširena je drugi mjesec zaredom. Službeni indeks menadžera nabave (PMI) za proizvodnju porastao je na bolje od očekivanih 50,3 u studenom s 50,1 u listopadu, prema podacima statističkog ureda, ostajući iznad praga od 50 bodova koji razdvaja rast od opadanja. Ne-proizvodni PMI, koji mjeri aktivnosti u građevinarstvu i uslugama, pao je na ispod-konsenzusnih 50 u studenom s 50,2 u listopadu.