Financijska tržišta u prosincu su bila obilježena daljnjom neizvjesnošću povezanom s geopolitičkom situacijom uslijed rata u Ukrajini, daljnjih naznakama zaoštravanja monetarne politike s ciljem zauzdavanja inflacije te makroekonomskim objavama koje ukazuju na usporavanje ekonomske dinamike, što je posljedično rezultiralo većom volatilnošću na tržištu. Fokus investitora zadržan je tijekom proteklog mjeseca na posljednjim zasjedanjima ESB-a i FED-a

Nakon četiri uzastopna podizanja ključnih kamatnih stopa za 75 baznih bodova, FED je na posljednjem zasjedanju u prosincu 2022. odlučio usporiti dinamiku zaoštravanja monetarne politike. Na sastanku u prosincu obznanjeno je podizanje za 50bb na raspon od 4,25% do 4,5%. Međutim, ciklus povećanja referentnih stopa nije završen, već se oformila nova faza stezanja monetarne politike u kojem će se odgovarajuća razina terminale stope postići blažom dinamikom. U skladu s nadolazećim ekonomskim podacima na sljedećem sastanku krajem siječnja ili početkom veljače će se odlučivati između 25 i 50 baznih bodova. Uzevši u obzir nedavno ublažavanje temeljne inflacije ( rast od 6% godišnje i 0,2% mjesečno u studenom) očekuje se podizanje kamatnih stopa za 25 bb. Predsjednik FED-a naglasio je da na trenutnoj razini kamatnih stopa više nije toliko važna dinamika stezanja. Članovi FOMC-a očekuju da će biti potrebno dosta vremena za vraćanje temeljne inflacije na ciljanu razinu. Stoga su i očekivanja o terminalnoj stopi revidirana više s 4,6% na 5,1%. Tržište je reagiralo oprezno na restriktivnu retoriku FED-a-

Upravno vijeće Europske središnje banke je na sjednici u četvrtak očekivano povećalo tri ključne kamatne stope ESB-a za 50 baznih bodova. Sukladno navedenom, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja povećana je na 2,5%, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 2,75%, a depozitna kamatna stopa na 2%. Iako će se odluke o budućim promjenama kamatnih stopa donositi na temelju najnovijih dostupnih podataka (osobito o inflaciji) ESB jasno je istaknula izglede značajnih povećanja stabilnim tempom. Navedeno implicira da je sasvim realno očekivati ponovno podizanje ključnih kamatnih stopa barem za dodatnih 50 baznih bodova na sastanku u veljači u 2023. Podizanje kamatnih stopa i retorika ESB-a posljedica je trenutačnih i očekivanih inflatornih pritisaka budući da je na sastanku u prosincu zamjetno najviše revidirana i očekivana stopa inflacije dok su izgledi rasta gospodarstva euro područja smanjeni uz izglednu kratkotrajnu i blagu recesiju početkom 2023. godine. Osim ključnih kamatnih stopa, daljnje zaoštravanje monetarne politike odvijat će se i kroz politiku smanjenja bilance središnje banke. Od početka ožujka 2023. portfelj programa kupnje vrijednosnih papira smanjivat će se umjerenom i predvidljivom dinamikom za prosječno 15 milijardi eura mjesečno. Dakle neće se u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Dospijeće u okviru APP-a iznosit će ukupno 131 milijardi EUR između ožujka i lipnja 2023.

Godišnja stopa rasta indeksa potrošačkih cijena u Hrvatskoj, dosegnula je u studenome povijesno visokih 13,5% dok je u odnosu na listopad dinamika ipak blago usporila na +0,9%, zahvaljujući padu cijena za 0,5% u skupini Restorani i hoteli. Sve ostale kategorije zabilježile su mjesečni rast. Na tržištu rada službeni broj nezaposlenih porastao je u studenome za 4062 osobe u odnosu na listopad, što predstavlja smanjenje u odnosu na isto razdoblje 2021. Nedostatak radne snage u pojedinim djelatnostima pokušava se nadomjestiti radnicima iz trećih zemalja. Usporavanje gospodarskih aktivnosti na inozemnim tržištima i u Hrvatskoj zasad nema značajniji utjecaj na kretanje (ne)zaposlenosti.

Dionička tržišta - Fokus na makroekonomskim objavama

Fokus investitora s obje strane Atlantika bio je na posljednjim ovogodišnjim zasjedanjima FED-a i ESB-a, ali i objavi inflacije u SAD-u za studeni. Tržišni dionici ostali su negativno iznenađeni nastavkom oštrog tona čelnika središnjih banaka.

Mjesec na domaćem tržištu protekao je uz oprezno trgovanje. Najviše se trgovalo dionicama Ericssona Nikole Tesle i Spana kojima su zabilježene i blok transakcije u vrijednosti 2 odnosno 16,2 mil. kuna. Grupa Končar je usvojila plan poslovanja za 2023. Prihodi su planirani u iznosu većem od 760 mil. eura i temelje se na dobroj ugovorenosti poslova krajem 2022. od oko 1 mlrd. eura od čega se više od 610 mil. odnosi na planiranu realizaciju u 2023. Posljednji dani 2022. obilježeni su prekidom trgovanja na ZSE zbog uvođenja eura.

Obveznička tržišta - Volatilnost i u mjesecu prosincu

U fokusu investitora bili su sastanci središnjih banaka, kao i objave inflacije s obje strane Atlantika, uslijed naznaka daljnjeg zaoštravanja monetarne politike od strane središnjih banaka u borbi protiv visokih stopa inflacije.

Novčano tržište - Odlazak kune u povijest

Posljednji mjesec u godini protekao je u znaku kraja trgovanja na kunskom tržištu uz nepromijenjene kamatne stope. Višak likvidnosti u sustavu krajem godine iznosio je 119 mlrd. kuna, što je učvrstilo kamatne stope na vrlo niskim razinama. S obzirom da hrvatska kuna odlazi u povijest, kamatne stope na tu valutu postaju irelevantne.
Kraj trgovanja na deviznim tržištima u 2022. godine protekao je u znaku jačanja eura u odnosu na američki dolar. Tečaj EUR/USD iznosio je 1,0705 prema Bloombergu.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr