Na Zagrebačkoj burzi danas se očekuje oprezno trgovanje, uobičajeno za početak tjedna, a pažnju ulagača mogla bi privući dionica Petrokemije, nakon što je u petak Hrvatska poštanska banka blokirala račun te kutinske kompanije.

Svih 6 analitičara, koji su sudjelovali u Hininoj anketi, danas očekuje stagnaciju Crobexa.

Crobex indeks porastao je prošloga tjedna 0,89 posto, na 1.761 bod, prekinuvši dvotjedni negativni niz. Crobex10 ojačao je, pak, 0,97 posto, na 1.028 bodova.

Redovni promet iznosio je 59,12 milijuna kuna, što je otprilike 6 milijuna manje nego tjedan dana ranije.

U blok transkacijama ostvareno je još 14,6 milijuna kuna, pri čemu dionicama Podravke 7,1 milijun kuna, Slavonskog ZIF-a 4,22 milijuna, a dionicama HT-a 3,3 milijuna.

"Prosječan dnevni promet iznosio je prošloga tjedna 12,7 milijuna kuna, što je dosta manje nego tjedan dana prije kada je likvidnost bila ponešto povećana zahvaljujući blok i otc transakcijama", kaže Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste&Steiermaerkische banci.

Najlikvidnija je prošloga tjedna bila dionica HT-a, s prometom od gotovo 14 milijuna kuna i skokom cijene za 3 posto, na 167,94 kune. To je njezina najviša razina u proteklih godinu dana - 10. ožujka 2014. na zatvaranju je dosegnula 168 kuna.

Po likvidnosti slijedi dionica Atlantic grupe, s prometom od 4,48 milijuna kuna i padom cijene za 1,21 posto, na 905 kuna.

Promet iznad 4 milijuna kuna ostvaren je i dionicom Zagrebačke banke, čija je cijena porasla 11,76 posto, na 38 kuna, nakon vijesti da je Glavnoj skupštini predložena odluka o isplati dividende od 3,60 kuna po dionici.

Ipak, najveći skok cijene, za 35,6 posto, na 80 kuna ostvarila je dionica Termes grupe. Njome je protrgovano 1,12 milijuna kuna.

Iz osječke Termes grupe u petak su potvrdili da je interes za Tvornicu šećera Osijek iz njihova sastavu iskazao i Viro, no opovrgavaju medijske napise da je postignut konačni dogovor.

Dionica Vira poskupila je prošloga tjedna više od 9 posto, na 319 kuna, ali uz svega 19.600 kuna prometa.

Najveća gubitnica bila je, pak, dionica Kaštelanskih staklenika, čija je cijena potonula 50,9 posto, na 108 kuna, uz 254.000 kune prometa, nakon što je objavljeno da je Fina podnijela prijedlog za pokretanje stečajnog postupka za Kaštelanske staklenike.

"Danas očekujem oprezno trgovanje, uobičajeno za početak tjedna, a pažnju bi mogla privući dionica Petrokemije, nakon što je u petak objavljeno da je Hrvatska poštanska banka blokirala njezin račun. Vidjet ćemo kako će tržište reagirati na tu vijest i da li će dodatno reagirati na vijest od petka iz Dalekovoda o novom poslu", kaže Davor Špoljar.

A na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 1,5 posto, na 17.856 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,6 posto, na 2.071 bod, a Nasdaq indeks 0,7 posto, na 4.927 bodova.

"Početkom prošloga tjedna Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli su nove najviše razine u povijesti, no krajem tjedna oštro su pali nakon što su objavljeni bolji nego što se očekivalo podaci s američkog tržišta rada, što je potaknulo špekulacije da bi američka središnja banka Fed mogla ranije povećati kamatne stope", kaže Davor Špoljar.

U veljači broj zaposlenih u SAD-u porastao za 295.000, znatno više od očekivanih 240.000, dok je stopa nezaposlenosti pala na 5,5 posto, najnižu razinu u šest i pol godina.

Na većini europskih burzi cijene su dionica, pak, prošloga tjedna porasle. Frankfurtski DAX indeks skočio je 1,3 posto, na rekordnih 11.550 bodova, a pariški CAC 0,3 posto, na 4.964 boda. Londonski FTSE oslabio je, pak, 0,5 posto, na 6.911 bodova.

"Rast cijena dionica u Frankfurtu i Parizu zahvaljuje se najavi da Europska središnja banka od ponedjeljka počinje s programom kupnje državnih obveznica članica eurozone kako bi potaknula rast gospodarstva i suzbila opasnost od deflacije", kaže Špoljar.

Od danas ECB počinje provoditi program otkupa obveznica vrijedan 60 milijardi eura mjesečno ili više od 1.000 milijardi eura u idućih godinu i pol dana, što je poticajno za tržište kapitala.

"U fokusu ulagača bit će i Grčka, nakon što su ministri financija eurozone odbacili njezin prijedlog reformskih mjera, jer su nedostatne. S druge strane, iz Grčke se najavljuje mogući referendum o tim mjerama štednje", zaključuje Davor Špoljar.