Na Zagrebačkoj burzi Crobexi su danas u blagom plusu, drugi dan uzastopno, no uz vrlo nizak promet, jer su investitori oprezni uoči skorašnje intenzivnije objave poslovnih rezultata domaćih kompanija te u očekivanju detalja oko Vladinih mjera za rebalans proračuna.

Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,32 posto, na 1.807 bodova, a Crobex10 0,25 posto, na 1.004 boda.

Redovni promet dionicama bio je svega 1,4 milijuna kuna, što je 2,4 milijuna manje nego jučer u ovo doba.

„Danas je stvarno nizak promet na tržištu kapitala. Ipak, Crobexi su nastavili blagi uspon, drugi dan zaredom, ponajviše pod utjecajem rasta cijena dionice Podravke. Investitori su očito na oprezu, dok čekaju poslovne rezultate kompanija za zadnje lanjsko tromjesečje ali i detalje o mjerama kojima Vlada planira smanjiti proračunski deficit u skladu s preporukama Europske komisije", ističe Nigela Bubalo, brokerica i članica Uprave investicijskog društva Credos.

U skromnom trgovanju, do podneva je najveći promet ostvaren dionicom Podravke, u visini od 230.000 kuna. Cijena joj je porasla 2,1 posto, na 279,98 kuna.

Po likvidnosti, slijedi dionica Valamar Adrije, sa 193.000 kuna prometa. Cijena joj se spustila 1,44 posto, na 180,37 kuna.

Nešto više trguje se i dionicom Dalekovoda. Uz promet od 189.000 kuna, cijena joj je pala 2,78 posto, na 36 kuna.

Dionici HT-a, pak, cijena je u minusu 0,43 posto, na 170,14 kuna, a njome je do sada ostvareno tek nešto više od 90.000 kuna prometa.

I dok se još čeka intenzivnija objava financijskih izvješća domaćih kompanija, ministar financija Slavko Linić danas na novinskoj konferenciji predstavlja smjernice za rebalans proračuna uz primjenu procedure prekomjernog deficita.

Tako je predložio povećanje prihodovne strane proračuna za ovu godinu za 4,7 milijardi kuna, i to prebacivanjem zaposlenih s beneficiranim radnih stažem iz prvog u prvi mirovinski stup, većim oporezivanjem dobitaka od igara na sreću, povećanja koncesijskih naknada te povlačenjem dobiti iz javnih poduzeća i viška sredstava na računima ustanova.

Rashodna strana, pak, trebala bi biti smanjena za 3,6 milijardi kuna.

Uz to, za 2016. godinu Linić je najavio porez na kamate na štednju, kapitalnu dobit i nekretnine.