Bez konkretnih mjera Vlade RH, pomaka u gospodarskoj politici i rješavaju gorućih ekonomskih problema, Zagrebačku burzu u 2012. godini očekuje stagnacija ili čak novi padovi. No ni domaći faktori u toj jednadžbi neće značiti previše bez razrješenja dužničke krize u eurozoni, koja je od perspektivne 2011. napravila još jednu gubitašku godinu.

Slična priča ponavlja se i na globalnim burzama. Naime, globalni gospodarski rast u idućoj godini prema svim najavama bit će anemičan pa analitičari burze očekuju preslikavanje tog trenda na cijene dionica. Podsjetimo, početkom 2011. godine Business.hr provodio je anketu među sudionicima tržišnog kapitala koji su očekivali globalni rast cijena dionica od 20 posto, ali na žalost svih sudionika, njihove su cijene na pojedinim tržištima zbog katastrofalnog potresa u Japanu, previranja u arapskom svijetu i dužničke krize eurozone potonule i znatno više.

Pod utjecajem politike

Analitičarka PBZ Investa Silvana Milić smatra da se, s obzirom na to da je gospodarska aktivnost u zemlji i ove godine nastavila stagnirati, zbog potrebnih reformi ne može očekivati veći uzlazni niz u godini pred nama.

„Ipak, tržište je kapitala obično, barem jedan kvartal ispred objavljenih podataka, stoga od njega očekujemo da u godini koja slijedi najavi završetak stagnacije", kazala je.

Milić tvrdi da je tržište kapitala pod utjecajem formiranja nove politike Vlade RH jer ona u pravilu definira ekonomsku i fiskalnu politiku koja utječe na gospodarsku aktivnost i rezultat kompanija čije se dionice kupuju na burzi.
Rasplet dužničke krize u eurozoni, prema njezinim riječima, uklonio bi neizvjesnost koja podiže averziju prema riziku pa je nužan za daljnje funkcioniranje globalne ekonomije. Tržište u Hrvatskoj, u pravilu, preslikava europski sentiment pa bi rješenje dužničke krize svakako utjecalo i na domaće tržište.
Za sada nema najava da bi globalna ekonomija u godini pred nama mogla doživjeti veći rast, stoga će se najvjerojatnije takva očekivanja preslikavati i na tržište kapitala.

Anto Augustinović, stariji analitičar tržišta kapitala u Službi za ekonomska istraživanja Erste banke, očekuje da će dva čimbenika biti ključna za kretanja na Zagrebačkoj burzi sljedeće godine. „U domaćoj sferi to je fiskalna konsolidacija, a od vanjskih čimbenika model rješenja krize u eurozoni. Budući da znatniji gospodarski oporavak u Hrvatskoj nije izvjestan ni sljedeće godine, fokus tržišta mogao bi preći na stabiliziranje državnih financija i 'pripremu terena' za rast gospodarstva u idućim godinama", poručio je Augustinović.

Dugoročno rješenje

Pozitivna reakcija tržišta ovisi o uspješnosti u smanjenju proračunskih neravnoteža, očuvanju kreditnog rejtinga i pripremi projekata koji bi u skoroj budućnosti potpomogli gospodarski rast. Kad je riječ o eurozoni, za financijska tržišta ključno je pronaći dugoročno održivo rješenje koje će spriječiti eskalaciju zaduženosti uz održavanje zadovoljavajuće razine gospodarske aktivnosti i omogućiti području zajedničke valute veću fleksibilnost u provođenju za to potrebnih mjera. Ti ciljevi teško se mogu postići u trenutačnim okvirima pa se upozorava na potrebu ili za znatno višim stupnjem koordinacije među pojedinim zemljama ili za fiskalnom integracijom zemalja eurozone.

Analitičari Raiffeisenbanka Austria (RBA) u 2012. godini očekuju nastavak usmjerenosti investitora na razvoj događaja u eurozoni i općenito signale s ekonomsko-političke scene. Gospodarska situacija u zemlji, kao i pogoršane prognoze za zapadna tržišta, ne daju im mnogo razloga za optimizam, a globalno prisutna averzija prema riziku na domaćem je tržištu dodatno pojačana vrlo niskom likvidnošću.

Utjecaj ishoda izbora na burzu, prema njihovim riječima, bit će vrlo malen ili nikakav jer su događaji u eurozoni, i uz njih vezan slab interes investitora za dionice, čimbenici koji utječu na burzu.

Za Crobex i ostale indekse u regiji ne očekuju veće promjene tijekom 2012. godine. „Mjereno P/E omjerom (omjer prihoda kompanije i tržišne cijene dionice) indeksa Crobex10, hrvatsko tržište svrstava se među relativno atraktivna tržišta regije, ali fundamenti kompanija i relativno vrednovanje vjerojatno će još ostati u drugom planu", kazali su za Business.hr u RBA banci.

Slično razmišlja i Stipe Laća, glavni analitičar splitskog ST Investa. On misli da, nažalost, nisu velike šanse za puno bolju sliku hrvatskog tržišta kapitala u idućoj godini. Međutim, postoji nekoliko potencijalno dobrih stvari za to tržište, a riječ je o razrješenju situacije vezane uz Inu i ulasku Hrvatske u EU u srpnju 2013. godine, što bi trebalo pozitivno utjecati na privlačenje stranog kapitala.

S druge strane, problemi eurozone i usporavanje gospodarskog rasta u svijetu mogli bi biti uteg rastu Crobexa.

Isto tako, kaže da će formiranje Vlade i njezini prvi potezi biti važni ponajviše za očuvanje kreditnog rejtinga države, što izravno utječe na troškove financiranja države, a posljedično i na sve subjekte u RH.

Hrvatska se već može smatrati dijelom EU pa nije dvojbeno da događaji u eurozoni itekako utječu na hrvatsko gospodarstvo. Financijska kriza eurozone daleko je od razrješenja, koje je jedino moguće promjenom Lisabonskog sporazuma prema fiskalnoj integraciji ili odlukama ECB-a o neograničenoj kupnji obveznica država članica eurozone do određenog prinosa. Jedna od te dvije odluke okončala bi krizu eurozone.

Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera, kaže da će domaće tržište u idućoj godini rasti ako se smanje makroekonomski rizici vezani uz eurozonu i ako se ubrza domaći gospodarski rast uz fiskalnu konsolidaciju.

Kao i ostali sugovornici, tvrdi da formiranje Vlade RH neće imati većeg utjecaja, ali uspije li provesti spomenutu fiskalnu konsolidaciju i stvoriti uvjete za ubrzavanje gospodarskog rasta, uz očekivanja pozitivnih utjecaja članstva u EU u sljedećoj 2013.godini, tržište kapitala dobit će poticaj za rast.

Nastavak pada

"Ipak, kretanje cijena posljednjih mjeseci na globalnom financijskom tržištu pokazali su da je smirivanje, odnosno pozitivan rasplet dužničke krize eurozone, čak i postupan, presudan za stabilizaciju i rast dioničkih tržišta. Sumnjam da isključivo domaće okolnosti mogu dovesti do većeg oporavka domaćeg tržišta kapitala", rekao je Klemen.

Podsjetimo, Crobex je samo u studenome ove godine pao 6,5 posto, više nego u listopadu kada je izgubio 0,6 posto vrijednosti, a u rujnu je potonuo 8,8 posto. Šest posto izgubio je i u kolovozu, a minimalne dobitke na mjesečnoj razini Crobex je ostvario samo u siječnju i ožujku, dok je burzom drmala dionica Ine. U 11 mjeseci taj je indeks izgubio 18 posto vrijednosti.