Zlato - savršen odgovor na trenutni investicijski sentiment: STRAH

1. strah od valutne devalvacije,
2. strah od inflacije,
3. strah od dužničke krize razvijenog svijeta,
4. strah od recesije,
5. strah od velikih 'ljuljanja' (poremećaja) na tržištima kapitala,
6. centralne banke nakon 20 godina ponovno kupuju zlato,
7. u dva perioda unutar zadnje tri godine su rudnici zlata pokazali znatno manji učinak (rasta) od učinka cijene zlata

Svi navedeni strahovi su snažno prisutni u svjetskoj ekonomiji od početka 2000. godine i nikad nisu bili izraženiji nego danas. Nažalost, očekujemo da će se isti nastaviti i zato će glavni pokretač rasta u budućem periodu biti cijena zlata. 

1. Zlato kao takvo nije novac, ali posjeduje većinu željenih osobina samog novca i proces u kojemu je ono u prošlosti postalo novac daje neke naznake njegove vrijednosti kao novca, čak i danas. Uzrokovano globalnim štampanjem eura, dolara, japanskih jena, ... (kao što je bio slučaj u bivšoj Jugoslaviji) investitori više ne vjeruju valutama. Na tim se temeljima zlato smatra u funkciji ultimativne valute tj. jedinom formom novca koja nije ničija odgovornost. Zlato raste u svakoj valuti. U švicarskim francima također.



2. Kad god se pojavi iznad prosječna inflacija (roba i hrana) ili deflacija (plaće i niska razina rasta stope BDP-a), zlato ima iznad prosječan povrat ulaganja.



3. Kada vlade sve više i više govore o dugu u svojim bilancama, one štampaju i više novca. Novac je njihov izvor imovine, dug je njihova obveza, i treba biti vraćen. Zlato je ničija obveza i ničija odgovornost.



4. U svakom slučaju, zlato čuva svoju kupovnu moć kroz vrijeme i egzistira kao dugoročna rezerva vrijednosti, osobito u periodima ekonomske krize.



5. Zlato je dobra zaštita od poremećaja na tržištima dionica. Kad tržišta dionica padaju, zlato raste ili, u najgorem scenariju, pada manje od tržišta.



6. Centralne banke ne vjeruju u zlato još od vremena Bretton Woods sistema kada je zlato korišteno kao bazična vrijednost za valute međunarodnog monetarnog sistema.

No, u zadnje dvije godine su centralne banke ponovo kupci zlata. Osobito Kina i druge zemlje, s već velikim rezervama.



7. U dva perioda unutar zadnje tri godine su rudnici zlata pokazali znatno manji učinak (rasta) od učinka cijene zlata.

Oba perioda su vezana s periodom značajne globalne nesigurnosti.U tim je slučajevima to bila samo trenutna dislokacija, pokrivanje gubitaka dionicama zlatnih rudnika kako se poboljšavao sentiment.

Možemo očekivati da će fondovi koji ulažu u rudnike zlata sustignuti cijenu zlata.

Izvor: Ilirika Investments

Za detalje o fondu Ilirika Gold slijedite ovaj link.