Izdanja euroobveznica država u razvoju ove bi godine mogla dosegnuti najvišu razinu u posljednjih 10 godina zahvaljujući programu kvantitativnog monetarnog popuštanja Europske središnje banke (ECB), jer izdavatelji izvan eurozone žele iskoristiti prednosti pada prinosa u toj monetarnoj uniji, kažu analitičari.

Očekuje se da će iznos obveznica u izdanju država u razvoju ove godine porasti na 35 milijardi eura, zbog ECB-ova najavljena programa kupnji obveznica vrijednog 1.100 milijardi eura, uslijed čega su prinosi u zoni primjene jedinstvene europske valute već pali, i to i prije nego je ECB otkupio ijednu obveznicu.

Vrijednost izdanja obveznica država u razvoju lani su dosegnula oko 21 milijardu eura, što je približno 27 posto tržišta državnih dugova, čija je ukupna vrijednost lani dosegnula oko 100 milijardi američkih dolara, pokazuju procjene analitičara u banci Societe Generale.

"Očekujem da će vrijednost toga tržišta ostati više-manje na razini prošlogodišnjih izdanja državnih obveznica u iznosu oko 100 milijardi dolara. No, udio izdanja državnih obveznica iskazanih u eurima trebao bi porasti na 40 posto, što znači da će udio onih iskazanih u dolarima biti manji", kazao je Regis Chatellier iz Societe Generala.

Ako iznos obveznica iskazanih u eurima, u izdanju država u razvoju, dosegne 35 milijardi eura, koliko prognozira Chatellier, bio bi to najveći iznos prikupljen u jedinstvenoj europskoj valuti u proteklom desetljeću, sudeći prema podacima Thomson Reutersa.

Do prošle godine izdanja obveznica država u razvoju, iskazanih u eurima, nisu uspjela premašiti iznos od 20 milijardi eura, uz izuzetak 2010. godine kada su njima prikupljene 23 milijarde eura.

Izdavatelji obveznica država u razvoju unutar eurozone već vide promjene u vezi s tim, poput primjerice Latvije, čijim se obveznicama s rokom dospijeća 2024. godine trguje uz prinos od 0,7 posto, prema podacima Tradeweba, a što znači da su u odnosu na kraj 2014. manje za oko 100 baznih poena.

Države s velikim prostorom za nova izdanja obveznica vjerojatno će najviše profitirati od ECB-ova programa obveznica, mišljenja je Martin van Vliet, analitičar u banci ING.

"Izdavatelji poput Slovačke... imat će veće koristi od toga programa u odnosu na države poput Belgije i Italije, s obzirom na njihov osjetno manji iznos postojećih obveznica, u rangu onih ročnosti od dvije do 30 godina, promatrano u odnosu na BDP", kazao je van Vliet.

Od izdavatelja novih državnih obveznica u eurima izvan Europe, koji se nadaju kapitalizirati na padu prinosa u eurozoni, Chatellier izdvaja Južnoafričku Republiku, Tursku, Brazil, Maroko i Indoneziju. "Sve te države bit će sklone izdanjima u eurima, i to s ciljem popunjavanja ′rupa′ u financiranju, odnosno povećanja deviznih rezervi", kazao je Chatellier.

Hrvatska ponudila investitorima euroobveznice uz prinos od 3,57 posto

Hrvatska je u srijedu otvorila knjigu upisa za nove 10-godišnje euroobveznice, ponudivši ih investitorima po cijeni od 287,5 baznih bodova na mid-swap, što čini prinos od 3,57 posto.

Kao aranžeri ovog izdanja angažirane su četiri banke - Barclays, Erste Group, JPMorgan i UniCredit.

Hrvatski predstavnici razgovarali su s investitorima o novom izdanju u Londonu 2. ožujka, a u Njemačkoj 3. ožujka.

Ministar financija Boris Lalovac još je u prosincu lani najavio izlazak Hrvatske početkom ove godine na inozemno tržište obveznica. Tada je rekao kako se očekuje da će izdanje obveznica biti u vrijednosti od oko milijardu eura, a procijenio je i da bi cijena obveznice mogla biti ispod 3,5 posto. Kazao je i da bi refinanciranje postojećih dugova po kamati od pet-šest posto kamatom od 3,5 posto, kolika trenutno plaća hrvatska država, moglo trajati dvije, tri, četiri godine.

Hrvatska je zadnji put izašla na međunarodno tržište obveznica u svibnju 2014. godine. Tada je prikupila 1,25 milijardi eura izdanjem obveznice s rokom dospijeća 2022. godine i prinosom nešto višim od četiri posto.

Agencije Fitch i Standard & Poor′s drže kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti na BB, dok ga Moody′s drži jedan stupanj više, na Ba1. Kod sve tri agencije rejting je u neinvesticijkom ili špekulativnom području.