Je li na pomolu prva velika afera Vlade Jadranke Kosor? Četiri obavezna mirovinska fonda dala su danas na Zagrebačkoj burzi ponude za kupnju dionica Ine po cijeni od 2830 kuna, dakle za 30 kuna više od ponude koju je malim dioničarima prije deset dana najavio mađarski MOL. Svi fondovi istakli su identične cijene, a količine dionica Ine koje žele kupiti potpuno su razmjerne njihovim neto imovinama, iz čega je očigledno da je riječ o dogovornom djelovanju fondova, iako bi oni na tržištu dionica trebali nastupati kao međusobna konkurencija

Uz to, sasvim je očigledno da je do dogovornog djelovanja došlo po direktnom nalogu iz Vlade, kao i to da se Vladina operacija odgovora na MOL-ovu ponudu malim dioničarima vodi u koordinaciji s ravnateljem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Antom Samodolom, koji bi zapravo trebao djelovati kao regulator tržišta.

Zabin AZ fond stavio je nalog za kupnju 50.600 dionica, Reifeissen fond za kupnju 35.000 dionica, PBZ fond za 26.000 dionica, a Erste fond za 20.000 dionica, što je razmjerno količinama novca kojima upravljaju, a što čini 17,5 posto svih dionica Ine na slobodnom tržištu, dok se inače ni godišnje ukupno ne protrguje više od 15 posto slobodnih dionica Ine.

Osim dogovornog djelovanja fondova, sporno je i to što fondovi, koji po sili zakona raspolažu mirovinama hrvatskih građana, danas kupuju Inu po cijeni od 2.830 kuna, a samo deset dana ranije, dakle, prije MOL-ove ponude, nisu ih kupovali iako im se cijena kretala oko 1.700 kuna, ili 1.130 kuna manje. To bi se moglo interpretirati i na način da su oštetili mirovinske osiguranike, ulažući njihov novac mimo svake tržišne logike. Ukoliko se uskoro pokaže da su to činili po Vladinom nalogu, cijela 'operacija Ina', mogla bi prerasti u veliku aferu.

Vlada Jadranke Kosor, ponukana i zagovaranjima šefa oporbe Zorana Milanovića, inače bliskog prijatelja čelnika AZ fonda Dinka Novoselca, u nacionalno – obrambenom zanosu odlučila je na ovaj način odgovoriti na ponudu MOL-a, koja je izvjesno vodila prema stjecanju većinskog paketa dionica Ine, budući da ta mađarska kompanija već raspolaže sa 47,16 posto dionica, pa bi joj za postizanje cilja bila dovoljna trećina od osam posto dionica koje se još uvijek nalaze u rukama malih dioničara.

Iako Vlada nalog fondovima nije dala izravno, u službenom je priopćenju navela kako će 'prihvatiti i neformalne sporazume sa svim investitorima, čiji se ciljevi i namjere podudaraju s Vladinim ciljevima u smislu zaštite vlasništva, ulaganja i upravljanja u energetskom sektoru kao jedne od ključnih poluga gospodarskog rasta'.

Također, premijerka Kosor ovih je dana slala javnosti zagonetne poruke o već pripremljenom odgovoru na MOL-ovu ponudu. Spekulacije po kojima je u pripremanje tog odgovora izravno bio uključen i ravnatelj Hanfe Ante Samodol neizravno su se potvrdile kada je Hanfa javno izdala primjedbe u kojima upozorava dioničare Ine na mnogobrojne rizike kojima će biti izloženi ukoliko svoje dionice odluče prodati MOL-u, i time ih krenula odvraćati od tog načina prodaje.