Dugogodišnje "mrtvilo" na Zagrebačkoj burzi kulminiralo je prošlotjednom odlukom burze da se iz ponude izbaci devet tvrtki čijim dionicama nije trgovano šest i više mjeseci. Prema procjeni brokera Romana Rinkovca, to bi mogao biti samo početak "čišćenja" burze od neaktivnih dionica.
Žalosno je da se to događa, ali nije neočekivano. Burza ima svoje razloge zašto je tako odlučila, vjerojatno je riječ i o smanjenju troškova koje ima za vođenje dionica kojima se ne trguje. Bit će toga još jer ima nekoliko desetaka dionica kojima se također uopće ne trguje.

Ne bih o imenima, ali svatko tko prati stanje na burzi zna o kojim je tvrtkama riječ - poručio nam je Rinkovec, čije mišljenje nije usamljeno u brokerskim i krugovima tržišta kapitala, naprotiv. I sama Zagrebačka burza najavila je da se nova isključenja iz trgovanja mogu očekivati u lipnju ove godine.

Prošlotjednom odlukom s burze su isključeni Exportdrvo, Euroherc, Grafičar iz Ludbrega, Heruc, Kemika, Meso-rad, Stražaplastika, Monter-Strojarske montaže i Jadran Galenski laboratorij. Zanimljivo je da su sve te tvtrke, osim Meso-rada i Euroherca, uvrštene u Zagrebačku burzu prošle godine.

Uvrštenje na Zagrebačku burzu predlagatelja takve odluke košta 6000 kuna, a godišnja naknada za trgovanje dodatnih 3000 kuna. U slučaju devet izbrisanih tvrtki, kako doznajemo od Sande Nalis sa Zagrebačke burze, njih sedam uvršteno je na zahtjev same burze, tako da za njih nije ni naplaćena naknada za primanje u trgovinu.

Sukladno pravilima Burze, s kojima su članovi upoznati, trgovanje financijskim instrumentom može prestati i zbog dugotrajne neaktivnosti na tržištu, odnosno protekom šest mjeseci tijekom kojih predmetnim financijskim instrumentom nije sklopljena ni jedna transakcija - stoji u informaciji koju smo dobili s burze.

Ništa bez gospodarstva

Već nekoliko godina pedeset posto prometa na Zagrebačkoj burzi otpada na pet prvoplasiranih tvrtki po veličini prometa. Lani su najveći bili HT, Ericsson Nikola Tesla, Ledo, Adris grupa i Valamar Adria Holding, od čega je sam HT nosio gotovo petinu ukupnog prometa. Ostale tvrtke, kako kaže Roman Rinkovec, uglavnom samo vegetiraju na burzi.

Zlatne godine Zagrebačke burze bile su 2005., 2006. i 2007. Za usporedbu, godišnji promet dionicama poduzeća na Zagrebačkoj burzi 2007. iznosio je 22 milijarde kuna, što je deset puta veći iznos od lanjskog prometa na burzi.

Neće biti nekih značajnijih promjena na burzi sve dok ne dođe do osjetnijeg oporavka gospodarstva, samim tim i do razvoja tvrtki koje bi se mogle pojaviti na burzi i biti zanimljive ulagačima - procjenjuje Roman Rinkovec.
Nešto zamaha trgovanju dionicama mogla bi donijeti najavljena javna ponuda dionica HEP-a i Hrvatske lutrije, koja bi mogla krenuti već u travnju. Ako se to dogodi, burza bi živnula u drugoj polovini tekuće godine.

Nestali mali dioničari

Stagnacija na hrvatskom tržištu kapitala nije samo posljedica općeg stanja u našem gospodarstvu, premda je to osnovni uzrok, već i unutarnjih odnosa u mnogim tvrtkama koje su uvrštene na burzu. Naime, u mnogim tvrtkama došlo je do unutarnjeg vlasničkog preslagivanja, zaokruženi su većinski vlasnički paketi, istisnuti su mali dioničari, pa nema više potrebe za značajnijim trgovanjem na burzi - komentira naš sugovornik Roman Rinkovec.

TOP 5

1. HT
2. Ericsson Nikola Tesla
3. Ledo
4. Adris grupa
5. Valamar Adria Holding