Za 140 milijardi kuna možete kupiti sve što u Hrvatskoj ovoga trenutka kotira na burzi. Sve hrvatske kotirajuće dionice mogu se dobiti za 6,3 posto Applea ili za 30 posto Siemensa. A prije četiri godine, krajem 2007. godine, za hrvatske bi tvrtke trebalo dati 40 posto Applea ili 48,5 posto Siemensa. U međuvremenu, tržišna kapitalizacija Applea je skočila sa 119,3 na 296,1 milijardu eura, dok se tržišna kapitalizacija na Zagrebačkoj burzi stropoštala sa 48,1 na 18,7 milijardi eura! Istodobno, Slovencima je bilo još gore: njihova najvrednija poduzeća su zadnjeg dana 2007. vrijedila 22 milijarde eura, a zadnjeg dana rujna ove godine samo 6,3 milijarde eura, dakle tri i pol puta manje!

Političarima i jedne i druge zemlje glavni je krivac za pad burze globalna recesija, koja je srušila vrijednosti dionica posvuda u svijetu. Ali, to je samo dio priče. Slovenski dnevni list Finance krivcima za pad proglašava socijalnu državu (socijalnu za elite, ne za sve), demoniziranje stranaca, ekonomski neodrživ socijalni dijalog, skupu i krutu regulativu i tako dalje. Sve to vrijedi i za Hrvatsku. Nekonkurentni smo pa smo stranim ulagačima sve manje zanimljivi, a kapital je, kako kaže vlasnik Orbica Branko Roglić, poput vode: uvijek nađe rupu kroz koju će iscuriti. U slučaju burze, uvijek nađe burzu na kojoj će više zaraditi ili neke druge vrijednosti u koje će ulagati. Sjetimo se samo silovitog uzleta zlata i švicarskog franka u trenucima kad su burzovni indeksi padali, a dužnička kriza rušila rejtinge državama.

Dio krivice za oštar pad vrijednosti svakako nose i napuhane cijene dionica uoči krize. Bio je to balon za koji se znalo da se mora ispuhati. Jedan od naših većih problema jest nedostatak novih izdanja dionica. Nedavno su na burzu uvrštene dionice Luke Ploče i to je podiglo tržišnu kapitalizaciju. I kod drugih hrvatskih kompanija, posebno onih u državnom vlasništvu, voljeli bismo vidjeti slične poteze, odnosno izlazak na tržište, kaže Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Igrači na burzi ne očekuju da će se nešto osobito dogoditi u narednih nekoliko mjeseci.

Optimizam bi mogle donijeti promjene nakon izbora te približavanje ulaska u EU. No, optimizam ujedno ne znači i siguran rast cijena dionica. Bude li svijet poharala nova runda krize, i Hrvatska će biti pogođena pa će joj vrijednosti dionica padati, no zahvaljujući izborima i ulasku u EU taj bi pad trebao biti manji nego bez tih ključnih događaja. Kad ćemo napokon biti skuplji? To jest, kad će Hrvatska koštati koliko je koštala 2007. godine? Za to treba čekati još godinama, kažu nam sugovornici. Najprije moramo imati čvrst gospodarski rast, uspješna poduzeća, nova izdanja dionica na burzi, nove menadžere, nove moderne kompanije, novi pristup stranim ulagačima... I državu koja razmišlja i radi drugačije nego danas. Dok je tržište kapitala trpjelo pomor zbog pada cijena, državne financije su se svih ovih godina ponašale kao da se ništa osobito ne događa.

Kad će biti bolje: Prognoze brokera o rastu dionica na burzama
Goran Vorkapić, broker Centar banke: Nedostaju nam nove dionice na burzi Tržišna kapitalizacija u Hrvatskoj je pala, no isto se dogodilo i drugdje u svijetu. Prošli smo kroz krizu i logično je da nam dionice i kompanije sada manje vrijede. Ono što nam kronično nedostaje, to je priljev novih dionica na burzu. Problem je što i naša poduzeća na burzu ne gledaju kao na mjesto na kojem mogu dobiti kapital, već se kod financiranja pretežno orijentiraju na banke. Zasad nema naznaka da će se stanje na burzi u dogledno vrijeme promijeniti.

Vilim Klemen, direktor Momentum brokera: I dalje ovisimo o stanju na svjetskom tržištu Tržišna kapitalizacija u Hrvatskoj pala je zbog krize u cijelom svijetu, ali i zbog činjenice da su pretkrizne 2007. i 2008. bile doista rekordne godine na našem tržištu, koje je tada bilo precijenjeno i u recesiji je znatno palo, dok je pad u svijetu iznosio 15 do 20 posto. Naše će tržište i dalje biti pod utjecajem onoga što se događa u svijetu, pri čemu su ključna zbivanja dužnička kriza u eurozoni, donošenje proračuna u SAD-u i usporavanje gospodarskog rasta Kine.

Matej Modrovčić, član Uprave Hypo-Alpe-Adria Investa:Kakvo gospodarstvo, takve i dionice Kretanja na dioničkom tržištu usko su vezana uz kretanja u gospodarstvu, a ono pokazuje znakove pada. Po tome se ne razlikujemo od ostalih, jer je vrijednost dionica svima potonula. Razlog ntome je recesija i prisutna averzija prema riziku. Sve se to odrazilo na tržište dionica. Popravak gospodarske krvne slike i rješavanje Grčke, kao i naš skori ulazak u EU, elementi su koji bi trebali dati pozitivan impuls za tržište, no to neće biti dovoljno.