Na Wall Streetu se ovoga tjedna očekuje oprezno trgovanje, nakon oštrog pada cijena dionica prošloga tjedna, a u fokusu ulagača bit će cijene nafte i sjednica čelnika američke središnje banke Feda.

Dow Jones potonuo je prošloga tjedna 3,8 posto, na 17.280 bodova, a S&P 500 indeks 3,5 posto, na 2.002 boda, što je njihov najveći tjedni pad u više od dvije i pol godine.

Oštar pad cijena dionica, nakon sedam tjedana neprestanog rasta i dosezanja rekordnih razina, ponajviše je posljedica pada cijena nafte za više od 10 posto, na najniže razine u pet i pol godina, zbog prevelike ponude ′crnog zlata′ u odnosu na potražnju koja slabi zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava.

No, osim energetskog, krajem prošloga tjedna pod pritiskom su se našli i drugi sektori, jer se ulagači plaše da pad cijena nafte nije jedina posljedica nejake globalne potražnje te da bi se slabost najvećih svjetskih gospodarstava mogla preliti i na druga tržišta.

Zbog toga će se ovoga tjedna, koji će za mnoge biti zadnji radni tjedan uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, pažljivo pratiti kretanja cijena na tržištu nafte i sirovina.

U fokusu ulagača bit će i posljednja ovogodišnja sjednica američke središnje banke. Moguće je da će, nakon dvodnevne sjednice, u srijedu čelnici Feda oprezno poručiti kako se bliži kraj razdoblja jeftinog novca.

Zbog stabilno snažnog rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, neki analitičari, naime, vjeruju da će Fed iz svojeg priopćenja izostaviti uobičajenu frazu o držanju kamata na niskim razinama još ′neko vrijeme′, koju koristi već dvije godine.

Bio bi to signal da se u 2015. godini može očekivati povećanje ključnih kamatnih stopa. Pitanje je samo da li će taj potez uslijediti sredinom ili u drugom dijelu godine.

"Svi su svjesni da se u određenom trenutku to mora učiniti. No, bit će to kao skidanje flastera naglim potezom - boljet će", kaže Rob Carnell, ekonomist u tvrtki ING.

Ulagači će pratiti i sastanak čelnika Europske unije na kojem će biti riječi o slabosti gospodarstva eurozone. Očekuje se da će Francuska i Italija ponovno pozvati na poticanje rasta gospodarstva labavljenjem fiskalnih pravila, dok će Njemačka, vjeruje se, i dalje pozivati na poštivanje pravila i provođenje dogovorenih strukturnih reformi.

U fokusu ulagače bit će i prvi krug izbora za grčkog predsjednika u srijedu, kojega bira parlament. Ako ne podrži vladinog kandidata u tri kruga glasovanja, a posljednji se očekuje 29. prosinca, parlament će biti raspušten, pa će Grci izaći na nove izbore koji bi na vlast mogli dovesti stranku Syriza, koja se oštro protivi dogovorenim mjerama štednje između Atene te EU-a i MMF-a.

Premijer Antonis Samaras upozorio je prošloga tjedna da zemlji prijeti rizik od katastrofe, povratka u dužničku krizu, ako njegova vlada padne.

Zbog toga su se prošloga tjedna cijene dionica na burzi u Ateni strmoglavile 20 posto, što je uznemirilo ulagače i na drugim europskim burzama, pa su tamošnji indeksi pali čak i više nego na Wall Streetu.