Ovoga bi tjedna moglo biti jasnije je li na Wall Streetu na snazi korekcija cijena dionica na niže ili trotjedni pad indeksa predstavlja samo privremeni predah uoči novog rasta cijena.

Dow Jones oslabio je prošloga tjedna 1,3 posto, na 17.511 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,2 posto, na 2.019 bodova, a Nasdaq indeks 1,5 posto, na 4.634 boda.

Od 29. prosinca, kada je dosegnuo najvišu razinu u povijesti, S&P 500 indeks pao je tri tjedna zaredom, izgubivši više od 3 posto.

To je ponajviše posljedica zabrinutosti zbog pada cijena nafte za gotovo 60 posto u posljednjih šest mjeseci, na najniže razine u šest godina. Ulagači nisu sigurni je li to signal za kupnju ili prodaju.

Pad cijena goriva donosi Amerikancima znatne uštede, pa je indeks raspoloženja potrošača u ovom mjesecu dosegnuo najvišu razinu u 11 godina.

S druge strane, niže cijene nafte ukazuju na slabljenje globalne potražnje zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo negativno utjecati i na poslovne rezultate američkih kompanija.

Cijena bakra, koji se smatra dobrim pokazateljem gospodarske aktivnosti jer se uvelike koristi u građevinskoj i telekomunikacijskoj industriji, pala je prošloga tjedna 8 posto, na najniže razine u pet i pol godina.

Dodatnu nesigurnost na tržištima izazvala je prošloga četvrtka Švicarska narodna banka (SNB) koja je neočekivano odustala od obrane tečaja franka prema euru na minimalnih 1,20 franaka za euro, zbog čega je ′švicarac′ naglo ojačao prema dolaru i euru.

Pritom je tečaj dolara prema euru dosegnuo najvišu razinu u 11 godina. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je, pak, od lipnja prošle godine za 16 posto.

To je mač s dvije oštrice. Zbog toga, naime, proizvodi američkih izvoznika na svjetskom tržištu poskupljuju, što bi im moglo nagristi prihode. S druge strane, jačanje dolara potiskuje inflaciju u SAD-u, pa bi američka središnja banka Fed mogla voditi popustljivu monetarnu politiku dulje nego što se očekivalo.

Prošloga je tjedna zabilježen odljev novca iz američkih dioničkih u obvezničke fondove. Prema podacima Reutersovog odjela Lipper, iz dioničkih je fondova povučeno oko 4,1 milijarda dolara, dok je u obvezničke uloženo 4,3 milijarde.

Početak sezone objave kvartalnih poslovnih izvješća nije impresionirao. Doduše, od 40 kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile financijska izvješća, njih 55 posto izvijestilo je o većim prihodima nego što se očekivalo, a čak 77,5 posto o većim zaradama.

No, prognoze su posljednjih tjedana oštro smanjene. Sada u anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su kompanije iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom kvartalu ostvarile rast dobiti za 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok su još u anketi početkom listopada očekivali rast zarada za otprilike 11 posto.

I dok dio analitičara očekuje nastavak pritiska na tržište i korekciju cijena dionica, odnosno pad indeksa za više od 10 posto u odnosu na njihove prethodne najviše razine, što nije zabilježeno više od tri godine, dio smatra da je, nakon pada cijena dionica u posljednja tri tjedna, dobra prilika za kupnju.

Tim više što se očekuje da će Europska središnja banka (ECB) već ovoga tjedna agresivnije olabaviti monetarnu politiku, što pozitivno utječe na tržište dionica.

Nada da će ECB, po uzoru na američki Fed, konačno početi kupovati državne obveznice kako bi podržala rast gospodarstva i suzbila opasnost od deflacije već je prošloga tjedna potaknula snažan rast cijena dionica na najvažnijim europskim burzama.