Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica skočile više od 1 posto, nadoknadivši dio gubitaka iz prethodnih pet dana, jer su tržište podržali dobri pokazatelji iz američkog gospodarstva i stabilizacija cijena nafte.

Dow Jones porastao je 212 bodova ili 1,23 posto, na 17.584 boda, dok je S&P 500 skočio 1,16 posto, na 2.025 bodova, a Nasdaq indeks 1,26 posto, na 4.650 bodova.

Jučerašnjim skokom S&P 500 indeks nadoknadio je dio 4,2-postotnog gubitka iz prethodnih pet dana, što je bio njegov najduži negativni niz u posljednjih 13 mjeseci.

Ulagače su ohrabrili podaci koji ukazuju na nastavak snažnog rasta američkog gospodarstva i u četvrtom lanjskom tromjesečju, nakon što je u trećem bruto domaći proizvod (BDP) skočio 5 posto na godišnjoj razini.

Jučer je objavljeno da je trgovinski deficit SAD-a u studenom pao na najnižu razinu u 11 mjeseci, 39 milijardi dolara, jer je pad cijena nafte izazvao 2,2-postotni pad vrijednosti uvoza, dok je izvoz oslabio 1 posto.

„Četvrto je tromjesečje bolje nego što se mislilo. Fundamenti američkog gospodarstva i dalje su vrlo čvrsti i ono će snažno rasti, unatoč slabosti ostalih najvećih svjetskih gospodarstava", kaže Ryan Sweet, ekonomist u Moody′s Analiticsu.

Uz to, prema izvješću ADP-a, konzultantske kuće za zapošljavanje, u prosincu je u američkom privatnom sektoru otvoreno 241.000 novih radnih mjesta, 14.000 više nego mjesec dana prije, pa se ulagači nadaju da će i vladino izvješće o zaposlenosti, koje će biti objavljeno u petak, pokazati da se tržište rada i dalje stabilno oporavlja.

Pozitivno je na tržište utjecala i objava dijelova zapisnika s posljednje sjednice Feda, koja pokazuje da čelnici američke središnje banke pripremaju povećanje ključnih kamata, ali da će biti strpljivi i neće žuriti s tim potezom.

I dok su u SAD-u očekuje zaoštravanje monetarne politike, u eurozoni se očekuje daljnje labavljenje, nakon što je jučer Eurostat objavio da su u prosincu u eurozoni potrošačke cijene pale za 0,2 posto na godišnjoj razini, što je njihov prvi pad od financijske krize 2009. godine.

To je i veći pad od 0,1 posto, koliko se očekivalo u anketi Reutersa, što je ojačalo špekulacije da bi Europska središnja banka (ECB) već na sjednici 22. siječnja mogla dodatno olabaviti monetarnu politiku, odnosno uvesti programe kupnje državnih obveznica.

"Još se jednom pokazalo da ′loša vijest može za tržište biti dobra vijest′, jer bi opasnost od deflacije u eurozoni mogla navesti ECB na akciju prije nego što se mislilo", kaže Alex Neil, direktor u EFG Bank.

Pozitivno je na tržište utjecala i stabilizacija cijena nafte, nakon što su u prethodna četiri dana potonule više od 10 posto, zaronivši na nove najniže razine u pet i pol godina.

Među najvećim je dobitnicama, sa skokom cijene za više od 20 posto, jučer bila dionica J.C. Penneya, nakon što je taj trgovački lanac izvijestio o rastu prometa u posljednja dva mjeseca prošle godine za 3,7 posto na godišnjoj razini.

Ulagači se nadaju da su i drugi trgovci u blagdanskom razdoblju ostvarili bolje nego što se očekivalo rezultate, pa je S&P indeks trgovačkog sektora jučer bio među najvećim dobitnicima sa skokom od 2,1 posto.

Više od 2 posto porasle su i cijene dionica građevinskih kompanija, nakon vijesti da bi vlasti mogle smanjiti premije na hipotekarno osiguranje.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,84 posto, na 6.419 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,51 posto, na 9.518 bodova, a pariški CAC 0,72 posto, na 4.112 bodova.