U velikom godišnjem intervjuu, koji tradicionalno daje magazinu Banka početkom godine, guverner odgovara na strateška pitanja o hrvatskoj ekonomiji i financijama, govori o izazovima bankarskog sustava te europskoj i domaćoj regulativi.

"Kamatne stope na novčanom tržištu doveli smo na povijesno najniže razine, kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija također su na povijesnom minimumu, a unatoč pet godina recesije i kamatne su stope na kredite poduzećima blizu povijesnog minimuma. Cilj je nastaviti održavati takve uvjete niske inflacije, stabilnog tečaja i niskih kamatnih stopa, koliko god je to u dosegu monetarne politike", objašnjava guverner HNB-a Boris Vujčić u velikom godišnjem intervjuu časopisu Banka ciljeve monetarne politike.

Unatoč kamatama na povijesnom minimumu, Vujčić očekuje da će i dalje padati: "Kamate su tržišna kategorija i njih ponajprije određuju ponuda i potražnja za novcem. Kako je danas ponuda novca velika, a potražnja mala, može se očekivati snižavanje kamatne stope." Guverner je, naravno, svjestan da će statistika pokazati smanjenje kamate zahvaljujući smanjenju kreditiranja. Dodaje: "Manja sklonost banaka prihvaćanju rizika također vodi u tom pravcu jer oni kojima banke hoće odobriti kredite nisu za njih spremni puno platiti." No, kao reakciju na tu "manju sklonost banaka" HNB je pripremio mjere smanjenja obvezne rezerve: "Vjerujemo da će razlika između nulte kamate na nerizične plasmane i pozitivne kamate koju mogu ostvariti na kredite motivirati banke da jače aktiviraju svoja sredstva, što je u konačnici u njihovom interesu."

Doduše, guverner Vujčić je svjestan, da "rast kredita nije nužan preduvjet za izlazak iz krize. Hrvatska je tijekom krize imala iznadprosječan rast kredita i znatno ispodprosječno kretanje gospodarske aktivnosti. Zapravo, istraživanja pokazuju da je tijekom krize kreditni rast zaostajuća varijabla, koja prati, a ne prethodi gospodarskom oporavku. Suprotno je tijekom ekonomske ekspanzije." Stoga snažno podupire "korištenje dijela strukturnih fondova za djelomičnu garanciju kredita malim i srednjim poduzećima. Tako nešto bi značajno smanjilo rizičnost kredita malim i srednjim poduzećima koji imaju daleko najvišu stopu neotplaćivanja te je, sukladno tome, u nedostatku kvalitetnog kolaterala ili kapitala, sklonost banaka da ih kreditiraju najmanja. Ili su, zbog visoke rizičnosti takvih kredita, kamatne stope visoke."

Naravno, kad je riječ o postojećim kreditima građanima, a koji mogu rasti jer im je - silom novog Zakona o potrošačkom kreditiranju - referentna kamatna stopa euribor, guverner podsjeća da je HNB upozoravao na neprimjerenost takvog zakonskog rješenja: "Izgleda da, kao i 2005. kad sam upozoravao na rizike kredita u švicarskim francima, opet nije bilo dovoljno sluha za ta upozorenja."

Guverner je istaknuo da se prognoze HNB-a od Vladinih prognoza za sljedeću godinu razlikuju osobito kad je riječ o investicijama: "Nakon pet godina pada očekujemo da bi investicije 2014. mogle realno porasti za 3,5 posto što je, ovisno o deflatoru, otprilike dvostruko manje od Vladinih očekivanja o 7,5 posto nominalnog rasta." Razlika je posljedica rizika koji proistječu iz načina na koji će se smanjivati proračunska potrošnja, zatim iz kapaciteta administracije da podupre investicije te iz kretanja gospodarske aktivnosti u inozemstvu.

Vujčić, ipak, zaključuje: "Prvi put vidim stvarne pomake na strukturnim reformama koje su nužne da bi Hrvatska postala privlačnom za poslovanje. Vjerojatno je najvažniji Zakon o poticanju ulaganja, koji je stvarno poticajan i na temelju kojega je u Hrvatsku investirala TEVA, a 2014. će ga koristiti još nekoliko poduzeća za ulaganja. Usto je donesen Zakon o strateškim investicijama koji će, iako nije sustavno rješenje problema, ipak omogućiti ubrzavanje investicija koje se za njega kvalificiraju. Prva izmjena Zakona o radu i Zakon o gradnji adresiraju, iako nepotpuno, neuralgične točke poslovne klime u Hrvatskoj. Krenulo je restrukturiranje dijela javnih poduzeća i njihova privatizacija.

Još cijeli niz važnih reformi nije počeo, dijelom zbog nekompetencije, a dijelom stoga što su nepopularne i nije moguće za njih osigurati ni politički niti socijalni konsenzus. ... To je posao Vlade. Stvoriti proizvod, poslovnu i investicijsku klimu, i prodati ga. Svi bi joj ostali u tome trebali pomagati jer to je u ovom trenutku ključni nacionalni interes."