Dubravko Štimac ovih je dana predao dužnost predsjednika Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima Petru Vlaiću iz Erste plavog fonda. S kojim izazovima su se mirovinski fondovi suočili u ovoj godini, a što očekuju u idućoj te kako probuditi tržište kapitala objašnjava Vlaić u prvom intervju kao predsjednik Udruženja.

Preuzeli ste funkciju čelnog čovjeka Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava HGK. Planirate li što mijenjati u načinu rada u odnosu na prethodnike?
Sukladno Statutu Udruženja predsjednik se bira na godinu dana. Komunikacija među članovima na zadovoljavajućoj je razini, a probleme koji se pojavljuju nastojimo riješiti konstruktivnim dijalogom. Tijekom svog mandata nastavit ću se zalagati za percipiranje mirovinskih fondova kao partnera za bolju budućnost.

Koji su najveći izazovi s kojima su se u ovoj godini susreli mirovinski fondovi?
Najveći izazovi svakako su bile promjene Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Koje izazove očekujete? Što planirate pokrenuti iduće godine kao Udruženje?
Političke promjene donijet će nove izazove, a mi ćemo nastaviti s daljnjim radom oko našeg prijedloga reforme mirovinskog sustava.

S obzirom na loše stanje na tržištu kapitala, hoće li mirovinski fondovi poduzeti određene korake kako bi 'oživjeli' to tržište?
Mirovinski fondovi najveći su investitori na domaćem tržištu kapitala, ali likvidnost Zagrebačke burze koja je ispod 10 milijuna kuna ne predstavlja željeno okruženje za trgovanje. Ipak, želimo imati udjele u domaćim tvrtkama koje dobro rade, imaju dobre fundamentalne pokazatelje i sposoban menadžment tako da u nekima od njih redovito održavamo svoj udio. Otvoreni smo za nove ideje i nova ulaganja u sve oblike imovine za koje analiza pokaže da mogu donijeti uvećanje imovine naših članova.

Unatoč problemima u eurozoni i najavljenom novom ocjenjivanju hrvatskoga rejtinga na proljeće, hoće li mirovinski fondovi promijeniti svoju strategiju ulaganja?
Okruženje je prilično osjetljivo, dužnička kriza koja potresa Europu stvara sve veći problem kod donošenja odluke o izboru klasa imovine. Investitori su prilično nervozni i vlada veliko nepovjerenje te sve to pridonosi velikoj nesigurnosti koja se odražava u padu cijena osnovnih klasa imovine, a posredno i u padu prinosa fonda. U ovom trenutku ne razmišljamo o promjeni strategije ulaganja, radimo taktičke prilagodbe, kretanja na tržištu pomno se prate i nastoji se na njih promptno reagirati.

Budući da Anti Samodolu ističe mandati i da se ne namjerava kandidirati, što očekujete i na što bi se trebao usredotočiti novi čelnik Hanfe?
Nisam upoznat s namjerama gospodina Ante Samodola glede njegove kandidature tako da ne mogu to komentirati. Bez obzira na to tko će obnašati dužnost čelnika Hanfe, smatram da bi trebao nastaviti daljnju suradnju na zajedničkim prijedlozima Hanfe i mirovinskih fondova o uvođenju potportfelja.