Model sekuritizacije uobičajen je u SAD-u, a obveznice imaju pokriće u budućim prihodima autocesta. Koji model monetizacije autocesta će Vlada prihvatiti trebalo bi se znati u lipnju 2014.

Savjetnici za monetizaciju autocesta izradili su alternativni plan davanju autocesta u koncesiju. Kako doznajemo, razrađen je model sekuritizacije, odnosno izdavanja obveznica osiguranih prihodom od cestarine. Izradu detaljnog plana u svom oštrom pismu savjetnicima tražio je krajem studenoga ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.

Konzorcij Erste Group Bank, Deloitte Savjetodavne usluge i Wolf Theiss u svim je dosadašnjim dokumentima koncesijski model preferirao kao najbolji za monetizaciju autocesta i nije detaljnije razrađivao nijedan drugi model. No, u Vladi su tražili plan B u slučaju da ponude za koncesiju ne budu zadovoljavajuće.

Sekuritizacija je model koji se već nekoliko desetljeća provodi u SAD-u. U slučaju sekuritizacije Ministarstvo prometa trebalo bi angažirati financijsku kuću koja bi napravila analizu prihoda autocesta, a Hrvatske autoceste bi izdale obveznice koje bi imali pokriće u budućim prihodima od cestarine. Takve obveznice primamljive su za mirovinske fondove i razne financijske institucije, a dio bi se, shodno odluci Vlade, mogao ponuditi i građanima. Prema procjenama savjetnika, građanima bi se moglo ponuditi dionica u vrijednosti do 200 milijuna eura. Vrijednost pojedinačne obveznice iznosila bi do 1000 eura.

Savjetnici također navode kako bi rok otplate obveznica bio 10-15 godina. Prema njihovoj analizi, za rok otplate od 15 godina prinos na obveznice mogao bi iznositi između 6 i 7, 5 posto. Visina prinosa ovisila bi o tome bi li Vlada dala jamstva na obveznice ili ne. U slučaju davanja jamstava prihod bi bio manji. Kupac bi bez obzira na ostvareni prihod od cestarine dobio svoj garantirani prihod, a država bi garantirala za povrat. U slučaju da država daje jamstvo na obveznice koje izdaje tvrtka u njenom vlasništvu pitanje je bi li se to tretiralo kao novo zaduženje države. Naši sugovornici tvrde da to ovisi o odredbema Eurostata. Za razliku od koncesije, u slučaju sekuritizacije Hrvatske autoceste, odnosno država i nadalje bi upravljala autocestama i ubirala cestarinu.

Tvrtka HAC ONC upravljala bi prometnicama, a troškove upravljanja i održavanja bi plaćao HAC. U tom slučaju autoceste ne bi bile "prodane" privatnom vlasniku, što je trenutno najveća zamjerka protivnika koncesije. Savjetnici tvrde da bi se sekuritizacijom primitaka od naplate cestarine kratkoročno ostvario najveći prihod, ali bi država i nadalje plaćala troškove upravljanja i održavanja.

Koji model monetizacije autocesta će Vlada prihvatiti trebalo bi se znati u lipnju. Prema dostupnim informacijama, u razdoblju između 15. i 20. siječnja Ministarstvo prometa donijet će odluku koji će od konzorcija koji su iskazali interes za sudjelovanje u monetizaciji autocesta ući u sljedeću fazu procesa. Budući da je riječ o pregovaračkom postupku s prethodnom objavom, Ministarstvo i dalje neće smjeti objaviti tko su sudionici u postupku, jer bi u suprotnom prekršilo Zakon o javnoj nabavi.

Prema neslužbenim informacijama, u Ministarstvo prometa početkom prosinca stigle su tri ponude. Javio se konzorcij koji predvodi investicijska kuća Goldman Sachs, a u kojemu su još tri hrvatska mirovinska fonda (AZ, PBZ Croatia osiguranje i Erste Plavi), Allianz Capital Partners i francuska korporacija Vinci. Ponudu je dala i investicijska kompanija Macquarie kojoj je partner RBA mirovinski fond. Tko je treći ponuđač, zasad nije poznato. Odabrani ponuđači koji će ući u sljedeću fazu imat će između 60 i 90 dana za podnošenje neobvezujuće ponude. U lipnju bi trebali biti poznati ponuđači od kojih će biti zatražene obvezujuće ponude. Iz njih će biti jasno zadovoljavaju li ponude po modelu konecesije interes Vlade ili će se aktivirati alternativni plan.