Nakon povećanja likvidnosti uslijed smanjenja stope obvezne pričuve i povratka likvidnosti u sustav nakon isplate mirovina i plaća u javnom sektoru, višak likvidnosti se zadržava na razini od oko 6,5 milijardi kuna. Posljedično, kamatne stope na tržištu novca posebno na kraćem kraju krivulje, nastavile su padati pa se trenutno nalaze na minimalnim razinama.

Uz visoku likvidnost i blago klizanje kamatnih stopa prema nižim razinama, na novčanom je tržištu tijekom cijelog tjedna bilo mirno, a očekujemo da će se tako nastaviti i u tjednu pred nama. U idućem tjednu dospijeva razmjerno skromnih 112 milijuna kuna trezorskih zapisa pa ne očekujemo novu aukciju. Međutim, ne treba isključiti ni mogućnost njenog održavanja sa ciljem daljnjeg smanjenja prinosa uoči visokih iznosa dospijeća do kraja lipnja (4,7 milijardi kuna i 230 milijuna eura).

U nedostatku atraktivnijih mogućnosti za ulaganje i oslobađanja likvidnosti dospijećem obveznice, treba očekivati solidnu potražnju investitora, posebno domaćih, i vjerojatni nastavak pada prinosa, dok su trenutne razine prinosa na trezorske zapise razmjerno neatraktivne inozemnim investitorima.

Na domaćem deviznom tržištu u tjednu za nama dominirali su deprecijacijski pritisci na kunu u odnosu na euro. Tako je tečaj EUR/HRK porastao s razina oko 7,50 kuna za euro zabilježenih na kraju prošlog tjedna do gotovo 7,56 kuna za euro.

Slabljenje kune bilo je potaknuto skorim dospijećem domaće obveznice uz valutnu klauzulu (23. svibnja) pa je prevladavala potražnja za eurima od strane bankarskog sektora i institucionalnih investitora, krajem tjedna dodatno pojačana potražnjom korporativnog sektora. Očekujemo zadržavanje tečaja EUR/HRK na trenutnim povišenim razinama do početka sljedećeg tjedna nakon čega će doći do ispuhivanja pritisaka na slabljenje kune pa bi se tečaj trebao vratiti prema razini od 7,50 kuna za euro.