Prvi radni tjedan u 2010. nije donio uzbuđenja na domaćem novčanom tržištu. Već uobičajeno likvidnost je zadržana na visokoj razini, kamatne stope i dalje se nalaze na najnižim razinama u posljednjih šest godina, aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija je izostala kao i obratna repo aukciju HNB-a.

Likvidnost je dodatno porasla zahvaljujući povratu dijela gotovog novaca iz optjecaja nakon predblagdanskog i blagdanskog razdoblja, a i percepcija tržišnih sudionika o spremnosti središnje banke da otpusti dodatnu likvidnost u sustav podržava kunske prinose na niskim razinama. Osim toga približava se i kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve banaka za koji je i uobičajeno da kamatne stope teže k nižim razinama. Indikatori likvidnosti HNB-a tako i na početku Nove Godine bilježe plasman viškova novčanih sredstava u obliku prekonoćnih depozita kod središnje banke. Kao što smo i očekivali HNB je ponovno preskočila obratnu repo aukciju (zadnja je održana sredinom listopada), aukcija trezorskih zapisa je izostala a likvidnost je dodatno popravljena i ovotjednim dospijećem 173 milijuna kratkoročnog duga središnje države. U tjednu pred nama unatoč početku novog razdoblja održavanja obvezne pričuve ne očekujemo bitne promjene na tržištu obzirom da će likvidnost sustava ostati na visokim razinama. Obzirom na navedeno, očekujemo da ni ovaj tjedan središnja banka neće imati potrebu održavanja repo aukcije, a s obzirom da u tjednu pred nama nema dospijeća kratkoročnog duga postoji mogućnost da i Ministarstvo financija drugi tjedan za redom ne održi aukciju trezorskih zapisa.

Povećana ponuda deviza na samom početku tjedna stvorila je blage aprecijacijske pritiske na domaću valutu, koji su neutralizirani korporativnom potražnjom za istima. Trgovanje se u ovom skraćeno tjednu odvijalo uglavnom oko 7,29 kuna za euro. U tjednu pred nama očekujemo zadržavanje tečaja EUR/HRK na sadašnjim razinama uz mogućnost trgovanja na razinama blago višim iznad 7,3 kuna za euro. Pritom ne očekujemo značajne oscilacije obzirom na relativno ujednačenu ponudu i potražnju za devizama. Na mjesečnoj razini deprecijacijski pritisci na kunu, uslijed relativno visokog dospijeća inozemnih obveza korporativnog sektora koji stvaraju potražnju za devizama, mogli bi biti ograničeni smanjenim potrebama uvoznika odnosno činjenicom da je uvoz u prethodnom razdoblju bilježio dvoznamenkaste stope pada.