Iznimka u financijskom sektoru bio je HSBC čije su dionice, zbog dobrih rezultata, skočile 2,4 posto. Bez obzira na silan pesimizam koji je obilježio protekli tjedan na svjetskim tržištima kapitala, a zatim i grubo otrežnjenje za vladajuću garnituru u obliku svježih izbornih rezultata, kojima su premijer Shinzo Abe i vladajuća Demokratska stanka izgubili većinu u gornjem domu parlamenta, optimisti u Tokiju nekako su smogli snage da se othrvaju pritisku prodavatelja. Doduše, konačan je rezultat jučerašnje trgovine podrazumijevao tek “pozitivnu nulu” (stagnacija Nikkei 225 burzovnog indeksa), no koliko god izborni poraz djelovao ozbiljno, te bitno komplicira situaciju na domaćoj političkoj sceni, perspektive zapravo i nisu tako tmurne kakvima se na prvi pogled doimaju. Ako ništa drugo, s oslabljenim će pozicijama u parlamentu Vlada teško izgurati neke od reformskih paketa, poput primjerice najavljenog udara na potrošača (putem povećanja poreznog opterećenja), što je za domaće tržište kapitala nesumnjivo dobra vijesti. Osim toga, nekolicina netom objavljenih poslovnih izvješća definitivno je ohrabrila investitore, a selektivan pristup, inspiriran upravo optimistično intoniranim vijestima sa korporativnog fronta, pružio ključnu podršku burzovnim indeksima. Među najvećim su zvijezdama bile čeličane, zahvaljujući vrlo dobrim brojkama što su ih objavili JFE Holdings i Nippon Steel, ostvarivši rast cijene dionica od 5 posto, odnosno, 3,9 posto, što je isprovociralo sličan rezon ulagača i u ostatku regije, gurajući u prvi plan prognoze o rastućoj globalnoj potražnji za čelikom, u velikoj mjeri zahvaljujući procvatu transporta (brodogradnje i automobilske industrije). Međutim, predaha za europske ulagače, osobito na samom startu trgovine, ni jučer nije bilo. Doduše, dionice kontinentalnih čeličana uživale su stanovitu potporu kupaca, kojom su se Salzgitter i Arcelor Mittal domogli dnevnog rasta dionica od 1,4 posto, a ThyssenKrupp porastao za 0,4 posto, svjedočeći o solidnom interesu ulagača povodom rezultata japanskih rivala, kojima valja pridodati i relativno solidne brojke kojima je svoje poklonike razveselio i Tata Steel, u Europi poznatiji kao kupac britanskoga Corusa. Pozitivne su pomake bilježili i predstavnici resources segmenta, polako se oporavljajući od prošlotjedne rasprodaje koja je brojna izdanja ostavila s dvoznamenkastim padom cijene. Međutim, blistava izvedba dotičnog sektora, koji su predvodili Antofagasta, BHP Billiton i Rio Tinto s rastom većim od 3 posto, samo je ublažila utjecaj rasprostranjene dominacije pesimista, usredotočenih prije svega na nagađanja o krajnjem dosegu krize na američkom tržištu hipotekarnih zajmova. Možda bi u nekim drugim okolnostima ta tema polako skliznula u zaborav, no već na samom početku tjedna ulagačima je iskočio podsjetnik na lajtmotiv prošlotjedne trgovine, nakon što su predstavnici njemačke IKB banke upozorili kako će poslovni rezultati u ovoj godini, upravo zbog famoznog subprime segmenta tržišta, biti znatno niži. Paralelno s tim upozorenjem, predsjednik Uprave je obznanio svoju ostavku, a tržište reagiralo posve razumljivom panikom, izazvavši pad cijene dionica od čak 15 posto, proširivši val likvidacije i na ostatak sektora. U kojem su najviše stradale upravo njemačke banke, što jasno pokazuje i minus od 3 posto za Commerzbank i Deutsche Postbank. Jedna od rijetkih iznimki bio je HSBC, osiguravši status istaknutog dobitnika (skokom dionica od 2,4 posto) polugodišnjim poslovnim rezultatima, odnosno, rastom dobiti od 25 posto (na 10,9 milijardi dolara), koji je uvjerljivo nadmašio tržišni konsenzus. Što su brojni promatrači protumačili kao svojevrsni relief-rally, vjerujući kako je tržište odahnulo činjenicom da ih je jedan od najvećih kreditora upravo u subprime segmentu nije razočarao nikakvom katastrofom u bilanci. U znak solidarnosti, Standard Chartered je rastom od 1,9 posto bio nagrađen za vrlo aktivnu ulogu na tržištima u razvoju, odakle HSBC crpi veliki dio svojih prihoda.

Ponuda KPN-a lansirala Getronics 21 posto

Jučerašnja je trgovina iznjedrila još nekoliko istaknutih dobitnika, među kojima ponajprije valja istaknuti Imperial Chemical Industries, čija je Uprava odbila i novu ponudu nizozemskog rivala, makar je Akzo Nobel (-0,5 posto) ponudio oko 85 višu cijenu (ukupno 7,8 milijardi funti). U konačnici je ICI skočio za 7,1 posto, ili otprilike trostruko manje od Getronicsa, koji se okoristio ponudom za preuzimanje u režiji telekomunikacijskog diva KPN (-0,4 posto), teškom 766 milijuna eura.