Za najboljim dionicama na Newyorškoj burzi koje je probrao časopis Bloomberg Businessweek zaostaju najlikvidnije hrvatske dionice iz Crobexa.

No, ulagači nikako ne mogu biti nezadovoljni petogodišnjim prinosima koje su ostvarile neke od njih, poput Leda ili Luke Ploče, ali su neki favoriti ulagača poput HT-a od uvrštenja 2007. godine zabilježili snažan pad.

Časopis Bloomberg Businessweek objavio je popis pedeset kompanija u sastavu S&P 500 indeksa čije su dionice u posljednjih pet godina ostvarile rekordne dobitke koji iznose od 100 do čak 900 posto. Uvjerljivi pobjednik S&P 500 indeksa je tvrtka Priceline.com, čija je dionica u posljednjih pet godina porasla nevjerojatnih 911,9 posto!

Ta on-line putnička agencija zamalo je propala nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. godine, kada je njezinu Upravu preuzeo Jeffrey Boyd, koji je svojimdioničarima u posljednjih pet godina donio više od 900 posto zarade.

Na Bloombergovoj listi nalaze se tvrtke svih veličina i sektora poslovanja zbog čega je ona sklona čestim i naglim promjenama. No, svih 50 dionica zajedno u posljednjih pet turbulentnih godina donijelo je u prosjeku 223 posto dobiti - ulagač koji je prije pet godina uložio 10.000 dolara u navedene dionice danas raspolaže sa 32.250 dolara. U istom je razdoblju S&P 500 indeks porastao samo deset posto.

Više od 350 posto zarade u posljednjih pet godina donijele su dionice četiriju tvrtki - saleforce.coma, Applea, Southwestern Energyja i Intuitive Surgicala.

Hrvatske dionice slabije
Na osnovi Bloombergova primjera krenuli smo izračunati koliki su prinos u posljednjih pet godina ostvarile sastavnice Crobexa, ali i ostale visokolikvidne dionice poput HT-a i Ine, koje su na Zagrebačku burzu uvrštene kraće od pet godina.

Na prvom je mjestu dionica Leda, koja je prije pet godina vrijedila 900 kuna, a danas joj cijena iznosi 6000 kuna, što je ni manje ni više nego 566,66 posto više nego 2005. godine. Na drugom je mjestu dionica Luke Ploče sa 327,5 posto rasta, slijedi Dom holding koji je skočio 113 posto, a dionica Jadranskog naftovoda u pet je godina porasla nešto manje od 50 posto.

Od likvidnijih dionica potrebno je spomenuti dubrovačku Atlantsku plovidbu, koja je sa 570 dospjela na više od 900 kuna ili porasla 40 posto. Najlikvidnija hrvatska dionica, Hrvatski Telekom, od uvrštenja na burzu 2007. godine do danas pala je 27 posto, sa 363 spustila se na aktualnih 260 kuna. Slično je prošla i Ina, koja je izgubila četvrtinu vrijednosti, tj. sa 2320 pala je na 1700 kuna. Povlašteni Adris također je u minusu, i to 12 posto.

Nakon zlatnog burzovnog razdoblja u 2007. godini vrijednost najlikvidnijih hrvatskih dionica znatno je pala pa ih je veliki broj u znatnom minusu u odnosu na 2005. godinu.

Apple tek četvrti
Dionica Intuitive Surgicala, tvrtke koja proizvodi robotske asistente u kirurgiji, porasla je 665,6 posto. Slijedi je naftaška kompanija Southwestern Energy, čija je dionica porasla 473,9 posto. Na četvrtome mjestu Bloombergove liste nalazi se Apple sa 463,8 posto plusa.

Treba napomenuti da je tržišna kapitalizacija Applea nedavno premašila 222 milijarde dolara prestigavši tako Microsoft. Prije pet godina Apple je u usporedbi s finskom Nokijom bio patuljak, ali danas je kalifornijska tvrtka veća od Nokije čak 14 puta.

Peto mjesto liste drži informatička tvrtka Salesforce.com, čija je dionica porasla 369,7 posto.

Na listi se nalazi i nekoliko tvrtki starog američkog kova, poput Union Pacifica (44. mjesto), Peabody Energyja (49. mjesto) i Cliff Natural Resourcesa (9. mjesto). Sve te tvrtke osnovane su prije 1800. godine.

Jako su zastupljene i tvrtke poznate po inovacijama, poput Googlea (16. mjesto), biotehnološke tvrtke Celgene (13. mjesto), dok je tvrtka Gilead Sciences, koja proizvodi lijek protiv virusa HIV-a, zauzela 26. poziciju.

Treba reći da farmaceutske tvrtke imaju najveći udjel u S&P indeksu. Farmaceuti čine 18 posto indeksa, slijede ga sa po 16 posto energetske i tehnološke tvrtke, a industrija je zastupljena samo 14 posto. Po osam posto S&P indeksa predstavljaju internetske i prerađivačke kompanije, a šest posto odnosi se na prijevozničke tvrtke.