Turska središnja banka neočekivanim je drastičnim povećanjem kamatnih stopa krenula u agresivnu obranu nacionalne valute lire i time se našla u središtu pozornosti tržišnih sudionika, u kontekstu najnovijih previranja na tržištima gospodarstava u nastajanju.

Turska središnja banka u utorak je čak udvostručila ključnu kamatnu stopu, povećavši je na 10 posto kako bi zauzdala valutnu krizu. Riječ je i o svojevrsnoj preventivnoj mjeri za slučaj novog poteza američke središnje banke Fed u smjeru smanjenja monetarnih poticaja.

Valute gospodarstava u nastajanju u posljednje su se vrijeme našle pod golemim pritiscima, djelomice zbog toga što su u SAD-u počeli smanjivati izdašne monetarne poticaje. To obično rezultira odljevom kapitala s tržišta u nastajanju i njegovim povratkom u SAD, napominje AFP.

Analitičari kažu da će političari u gospodarstvima u nastajanju budno pratiti posljedice turskog poteza, a u fokusu ulagača je i današnji završetak dvodnevnog redovnog mjesečnog zasjedanja Feda, radi eventualne odluke o dodatnom smanjenju golemih monetarnih poticaja.

"Povlačenje Fedovih poticaja pogodilo je zemlje poput Turske, koje svoje deficite financiraju priljevom kratkoročnog kapitala", tumači Kathleen Brooks, direktorica istraživanja u tvrtki Forex.com.

Brooks svrstava Tursku u skupinu zemalja s fragilnim gospodarskim temeljima, poglavito s manjkovima na tekućem računu bilance plaćanja. U toj je skupini ona zajedno s Indijom, Indonezijom, Južnoafričkom Republikom i Tajlandom.

Odlukom o povećanju ključne kamatne stope u utorak je tržište iznenadila i središnja banka Indije, podigavši ih za četvrtinu postotnog boda, na osam posto. Među ostalim gospodarstvima u nastajanju pogođenima valutnim previranjima su Argentina, Južnofrička Republika i Rusija, podsjeća AFP.

Turska lira izgubila je 10 posto na vrijednosti od sredine prosinca, kada je objelodanjen korupcijski skandal koji je pogodio ključne saveznike premijera Tayyipa Erdogana.

Premijer Erdogan inače se protivio podizanju kamatnih stopa a središnjoj je banci poručio da će biti odgovorna za eventualno usporavanje gospodarskog rasta.

Ministar financija Mehmet Simsek odbio je komentirati odluku središnje banke zato što je, kako ističe, kredibilitet središnje monetarne institucije važan. "Ako su donijeli takvu odluku, siguran sam da je ona najbolja", kazao je ministar financija za tursku televiziju.

Ujedno napominje da se središnja banka dobro drži u uvjetima globalnih problema, te dodaje kako je tom svojom odlukom u značajnoj mjeri otklonila zabrinutosti ulagača.

Turska središnja banka dosada je izbjegavala oštro povećanje ključne kamatne stope, koristeći se tek većim povećanjima kamatne stope za prekonoćno kreditiranje i snažnim intervencijama na deviznim tržištima.

Neki su analitičari u prošlogodišnjem srpnju, kada je banka počela s intervencijama, bili procijenili da ona raspolaže s oko 46 milijardi dolara (34 milijardi eura), no otada je naveliko novac trošila, a samo u proteklih nekoliko dana - čak četiri milijarde dolara.

Te skupe mjere ipak nisu uspjele zaštititi tursku liru, napominju u AFP-u.