Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale, drugi tjedan zaredom, zbog grčke dužničke drame i mogućeg povećanja kamata u SAD-u prije nego što su mnogi očekivali.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones pao 0,9 posto, na 17.849 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,7 posto, na 2.092 boda. Nasdaq indeks ostao je gotovo nepromijenjen na 5.068 bodova.

Američko ministarstvo rada objavilo je u petak da je u svibnju broj zaposlenih porastao za 280.000, što je znatno više od očekivanih 225.000 i najveći rast od prosinca prošle godine.

Premda je stopa nezaposlenosti porasla s 5,4 na 5,5 posto, ti su podaci, kao i rast plaća, izazvali strahovanja da će američka središnja banka povećati ključne kamatne stope prije nego što su mnogi očekivali.

"Snažan rast zaposlenosti dobra je vijest jer znači da se gospodarstvo oporavlja nakon pada u prvom tromjesečju. No, ti podaci sigurno daju više argumenata Fedu za povećanje kamata u rujnu", kaže Mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.

Nakon izvješća o zaposlenosti, analitičari vodećih američkih banaka procjenjuju da će Fed početi povećavati kamate već u rujnu, a da bi do kraja godine moglo uslijediti još jedno povećanje cijene novca. Dosad je većina analitičara smatrala da će Fed kamate povećati krajem godine.

Fed drži kamate na prekonoćno kreditiranje na međubankarskom tržištu novca blizu nule još od prosinca 2008. godine, a jeftini krediti proteklih su godina poticali rast cijena dionica.

Ulagače zabrinjava i grčka dužnička kriza, premda je Atena zatražila i dobila odgodu od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za otplatu četiri rate duga koje dospijevaju u lipnju, od kojih je prva trebala biti plaćena u petak. Otplata sve četiri rate kredita odgođena je do kraja ovoga mjeseca.

Dobra je vijest da je na taj način Grčka zasad izbjegla bankrot, no loša je da i dalje nema značajnijeg napretka između Atene i njezinih kreditora o reformama koje treba provesti kako bi dobila novu međunarodnu financijsku pomoć i tako trajnije izbjegla bankrot i izlazak iz eurozone.

Grčka je kreditorima predložila svoj program reformi, koji su oni odbacili jer ga smatraju nedovoljnim. Kreditori su, pak, Ateni predložili svoj program reformi koje bi Grčka trebala provesti kako bi dobila novu tranšu kredita od 7,2 milijarde eura.

Međutim, grčki premijer Aleksis Cipras u petak je u parlamentu taj program nazvao apsurdnima te poručio da ga ne može prihvatiti i da se nada da će biti povučen.

I na europskim burzama su cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,6 posto, na 6.804 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,9 posto, na 11.197 bodova, a pariški CAC 1,7 posto, na 4.920 bodova.

Na Tokijskoj burzi su pak, cijene dionica prošloga tjedna pale 0,5 posto, na 20.460 bodova.