Na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica oštro pale jer bi Fed već u lipnju mogao povećati kamatne stope, dok su burzovni indeksi u eurozoni porasli, zahvaljujući labavoj monetarnoj politici Europske središnje banke (ECB).

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 1,5 posto, na 17.856 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,6 posto, na 2.071 bod, a Nasdaq indeks 0,7 posto, na 4.927 bodova.

Početkom tjedna Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli su nove najviše razine u povijesti jer su se ulagači nadali da američka središnja banka neće žuriti s povećanjem ključnih kamatnih stopa.

No, ta je nada splasnula, a cijene dionica oštro pale, nakon što je u petak objavljeno da je u veljači broj zaposlenih u SAD-u porastao za 295.000, znatno više od očekivanih 240.000, dok je stopa nezaposlenosti pala s 5,7 na 5,5 posto, najnižu razinu u šest i pol godina. To je već područje koje dio dužnosnika Feda smatra ′punom zaposlenošću′.

To je već 12. mjesec zaredom kako broj zaposlenih raste za više od 200.000, što nije zabilježeno još od 1994. godine, a porasla je i satnica, za 2 posto na godišnjoj razini, što bi ubuduće moglo oživjeti inflaciju.

"Snažan rast zaposlenosti, kao i rast plaća, vrše pritisak na Fed da po prvi puta nakon niza godina poveća kamate. Ovo izvješće povećalo je vjerojatnost da će središnja banka povećati cijenu novca već u lipnju", kaže Randy Frederick, direktor u tvrtki Charles Schwab.

Zbog toga su u petak cijene dionica na Wall Streetu oštro pale i tjedan završile u dubokom minusu.

Na većini europskih burzi cijene su dionica, pak, prošloga tjedna porasle. Frankfurtski DAX indeks skočio je 1,3 posto, na rekordnih 11.550 bodova, a pariški CAC 0,3 posto, na 4.964 boda. Londonski FTSE oslabio je, pak, 0,5 posto, na 6.911 bodova.

Na tržištima eurozone cijene dionica rastu jer će od ponedjeljka ECB početi kupovati državne obveznice, što znači da će financijski sustav biti preplavljen jeftinim novcem.

To se, doduše, očekivalo, no predsjednik ECB-a Mario Draghi ohrabrio je ulagače kazavši da bi se taj program, vrijedan 60 milijardi eura mjesečno ili više od 1.000 milijardi eura u idućih godinu i pol dana, mogao protegnuti i dulje od dosad planiranog roka u rujnu 2016. godine, ako to bude potrebno.

Uz to, ECB je povećala procjene rasta gospodarstva eurozone u ovoj i idućoj godini.

Kako će se u eurozoni ove i iduće godine voditi labava monetarna politika, dok se u SAD-u očekuje njezino zaoštravanje, europske burze ostvaruju znatno veće dobitke nego američke.

Od početka godine FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica skočio je oko 15 posto, dosegnuvši najviše razine u sedam godina, dok je američki S&P 500 indeks gotovo nepromijenjen u odnosu na početak godine.

Na Tokijskoj burzi je , pak, Nikkei indeks prošloga tjedna ojačao 0,9 posto, na 18.971 bod, novu najvišu razinu od travnja 2000. godine. To je već četvrti tjedan zaredom kako taj indeks raste.