Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, jer se ulagači plaše da pad cijena nafte nije jedina posljedica nejake globalne potražnje te da bi se slabost najvećih svjetskih gospodarstava mogla preliti i na druga tržišta.

Na Wall Streetu je Dow Jones potonuo 3,8 posto, na 17.280 bodova, a S&P 500 indeks 3,5 posto, na 2.002 boda, što je njihov najveći tjedni pad u više od dvije i pol godine. Nasdaq indeks potonuo je, pak, 2,7 posto, na 4.653 boda.

Oštar pad cijena dionica, nakon sedam tjedana neprestanog rasta i dosezanja rekordnih razina, ponajviše je posljedica pada cijena nafte za više od 10 posto.

Na londonskom je tržištu cijena ′crnog zlata′ zaronila ispod 62 dolara po barelu, dok je na američkom tržištu skliznula ispod 58 dolara, što su njihove najniže razine od polovice 2009. godine, jer ulagači strahuju od pada potražnje zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, kao što su Kina i eurozona, te recesije u Japanu.

To je pritisnulo dionice u energetskom sektoru, pa je gubitak tog sektora od početka godine povećan na 16,5 posto. Od svih 10 sektora S&P indeksa energetski je u ovoj godini uvjerljivo najslabiji.

Oštro su pale i cijene dionica rudarskih kompanija, zbog pada cijena sirovina, nakon novih naznaka usporavanja rasta kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.

"Ovo je krvoproliće. Činjenica da cijene nafte ne mogu pronaći dno prestravila je tržišne igrače", kaže Pierre Martin, trgovac u Saxo banci.

No, ni ostali sektori nisu prošli puno bolje, jer se ulagači plaše slabljenja globalne potražnje zbog slabosti najvećih svjetskih gospodarstava. Slabost potražnje izazvala je zasad samo oštar pad cijena nafte i sirovina, no mogla bi se odraziti i na druge segmente gospodarstva.

"U početku se radilo samo o prevelikoj ponudi nafte u odnosu na potražnju. No, sada se pojavio i strah da najveća svjetska gospodarstva rastu presporo", kaže Kenny Polcari, direktor u tvrtki O′Neil Securities.

Na bojazni ulagača ukazuje snažan rast VIX indeksa ′straha′ Čikaške burze opcija. Prošloga je tjedna skočio čak 78 posto, najviše u posljednje četiri godine, a to pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

Ulagače je u defenzivu navela i vrlo neizvjesna politička situacija u Grčkoj uoči predsjedničkih izbora 17. prosinca.

U toj članici eurozone predsjednika bira parlament, a ako ne podrži vladinog kandidata u tri kruga glasovanja, parlament će biti raspušten, pa će Grci izaći na nove izbore koji bi na vlast mogli dovesti stranku Syriza, koja se oštro protivi programu koji je Atena dogovorila s EU-om i MMF-om.

Premijer Antonis Samaras upozorio je prošloga tjedna da zemlji prijeti rizik od katastrofe, povratka u dužničku krizu, ako njegova vlada padne.

Koliko su ulagači prestrašeni, pokazuje podatak da su se prošloga tjedna cijene dionica na burzi u Ateni strmoglavile 20 posto.

Zbog toga su na europskim burzama cijene dionica prošloga tjedna pale čak i više nego na Wall Streetu. Frankfurtski DAX indeks potonuo je 4,9 posto, na 9.594 boda, dok se londonski FTSE strmoglavio 6,6 posto, na 6.300 bodova, a pariški CAC 7 posto, na 4.108 bodova.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica potonuo je 5,9 posto, što je njegov najveći tjedni pad od sredine 2011. godine.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna pao 3,1 posto, na 17.371 bod.