Na svjetskim valutnim tržištima euro je prošloga tjedna ojačao prema dolaru i ostalim značajnim svjetskim valutama, no njegov daljnji smjer ovisit će o porukama čelnika Europske središnje banke (ECB) idućega tjedna.

Tečaj eura ojačao je prošloga tjedna prema američkoj valuti 0,50 posto, na 1,2450 dolara.

U odnosu, pak, na japansku valutu, cijena eura skočila je 1,20 posto, na 147,70 jena.

I dolar je ojačao prema ′japancu′, pa je njegov tečaj porastao 0,70 posto, na 118,65 jena, nedaleko najviše razine u sedam godina od 118,98 jena.

Tečaj eura odmaknuo se prošloga tjedna od 1,2357 dolara, najniže razine u 26 mjeseci, na koju je skliznuo tjedan dana prije, jer su se ulagači odlučili na predah, zaključivši da je američka valuta u vrlo kratkom razdoblju zabilježila vrlo snažan uzlet.

No, daljnji smjer tečaja eura ovisit će kratkoročno o porukama čelnika ECB-a s njihove redovne sjednice idućega tjedna. Nedavno je predsjednik banke Mario Draghi poručio da su monetarne vlasti spremne uvesti nove mjere ako to bude potrebno kako bi potaknule rast gospodarstva i suzbile rizike od deflacije.

A ti su rizici i dalje vrlo opasni. U 18-članoj eurozoni u studenom je inflacija ponovo kliznula na 0,3 posto, najnižu razinu u pet godina, nakon 0,4 posto u listopadu.

Prve procjene Eurostata, objavljene u petak, u skladu su s očekivanjima i potvrda su da je inflacija u eurozoni osjetno ispod ECB-ove ciljane razine od blizu dva posto te duboko u ′opasnoj′ zoni ispod jedan posto, kako je nazivaju u središnjoj banci.

Međutim, u ECB-u postoji podjela po pitanju treba li središnja banka početi kupovati državne obveznice, po ugledu na američku, britansku i japansku središnju banku. Draghi se za to zalaže, dok se moćni predsjednik njemačke Bundesbanke Jens Weidmann i još neki visoki dužnosnici ECB-a tome protive.

Stoga analitičari ne očekuju idućega tjedna značajnije najave od onih da je "ECB spremna poduzeti dodatne mjere ako to bude potrebno", a ostaje za vidjeti kako će tržišta na to reagirati.

Pod pritiskom se prošloga tjedna, pak, našla japanska valuta, što je posljedica pada temeljne inflacije u Japanu treći mjesec zaredom. To znači da će, zbog slabosti gospodarstva i deflacijskih prijetnji, japanska središnja banka vrlo skoro vjerojatno morati dodatno olabaviti ionako vrlo labavu monetarnu politiku.

U fokusu tržišta idućega tjedna bit će i ishod referenduma u Švicarskoj u nedjelju na kojem će građani odlučivati o tome treba li Švicarska narodna banka (SNB) držati veći udio zlata u svojim rezervama. U petak se eurom trgovalo po 1,2019 franaka, blizu minimalnog tečaja od 1,2000 franaka za euro, koji je SNB utvrdila prije više od tri godine i koji, kako je poručila, kani braniti.