Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošloga tjedna, trećega zaredom, zahvaljujući popuštanju trgovinskih napetosti i poruci Feda da neće žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,4 posto, na 100,42 boda.

Pritom je tečaj eura skliznuo 0,4 posto, na 1,1250 dolara.

Američka je valuta ojačala i prema japanskoj, za 0,3 posto, pa je njezina cijena dosegnula 145,35 jena.

Nakon oštrog pada početkom travnja zbog carinskog rata SAD-a s ostatkom svijeta, posljednjih se tjedana tečaj dolara oporavlja jer trgovinske napetosti popuštaju.

U fokusu ulagača bila je sjednica čelnika američke središnje banke, na kojoj je, kao što se i očekivalo, odlučeno da će ključne kamatne stope ostati nepromijenjene, u rasponu od 4,25 do 4,50 posto.

U priopćenju Fed je naveo da su porasli rizici od rasta nezaposlenosti i inflacije, što znači da središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata.

Naime, zbog uvođenja carina američkom gospodarstvu prijeti usporavanje, uz istodoban rast inflacije. Fed bi zbog usporavanja gospodarstva trebao smanjiti kamatne stope, no to ne može učiniti jer se očekuje rast inflacije.

Predsjednik Feda Jerome Powell odbacio je na konferenciji za medije mogućnost preventivnog smanjenja kamata zbog toga što će se inflacija i dalje kretati iznad Fedovih ciljanih razina.

„Ovo nije situacija u kojoj bismo mogli djelovati preventivno jer zapravo ne znamo koji bi potez bio ispravan dok ne vidimo buduće gospodarske pokazatelje", poručio je Powell.

I dok je Fed odlučio ostaviti kamate nepromijenjene, britanska središnja banka smanjila ih je za 0,25 postotnih bodova.

Dolar je prošloga tjedna ojačao i zbog popuštanja trgovinskih napetosti.

U četvrtak je, naime, predstavljen trgovinski sporazum između SAD-a i Britanije, što je prvi takav sporazum od kada je Washington početkom travnja uveo recipročne carine.

Najvažnije je u sporazumu da će Britanija smanjiti carine na uvoz američkih proizvoda s prosječnih 5,1 na 1,8 posto, dok bi carine na uvoz britanskih proizvoda u SAD ostale na 10 posto.

Ulagači se nadaju i drugim trgovinskim sporazumima, kao i popuštanju napetosti između SAD-a i Kine, nakon pregovora između predstavnika tih zemalja ovoga vikenda u Švicarskoj.