Na svjetskim valutnim tržištima prošloga je tjedna tečaju eura zaprijetio pad ispod razine od 1,20 dolara, po prvi puta nakon četiri i pol godine, nakon što je predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi kazao da su nove poticajne mjere moguće već na početku 2015.

Tečaj eura potonuo je prošloga tjedna prema američkoj valuti 1,5 posto, na 1,2002 dolara, najnižu razinu od lipnja 2010. godine.

Euro je oslabio i u odnosu na japansku valutu, pa je njegova cijena skliznula 1,3 posto, na 144,60 jena.

Tečaj dolara porastao je, pak, prema ′japancu′ 0,15 posto, na 120,50 jena, nedaleko najviše razine u sedam i pol godina od 121,86 jena, dosegnute prije mjesec dana.

Oštar pad eura posljedica je izjave predsjednika ECB-a Draghija da trenutno postoji veći rizik nego prije šest mjeseci da središnja banka neće ispuniti svoju zadaću očuvanja stabilnosti cijena. U intervjuu njemačkom financijskom dnevniku Handelsblatt istaknuo je i spremnost ECB-a da brzo reagira, bude li potrebno.

"Tehnički se pripremamo na prilagodbu veličine, brzine i sastava naših mjera početkom 2015. ako to bude nužno. Upravno je vijeće po tom pitanju suglasno", kazao je Draghi.

Istaknuo je da je i program kupnje državnih obveznica, čemu se žestoko protivi Njemačka, jedna od mogućih mjera.

"Nakon Draghijevih komentara postoji rizik da bi euro mogao skliznuti ispod 1,2 dolara, s obzirom da bi prve procjene Eurostata mogle pokazati vrlo nisku inflaciju u eurozoni. To će samo dodatno pojačati pritisak na ECB da na redovnom zasjedanju ovoga mjeseca poduzme određene mjere", kazao je Niels Christensen, valutni strateg u banci Nordea.

Prve procjene Eurostata o godišnjoj inflaciji u eurozoni u prosincu 2014. bit će objavljene sredinom idućega tjedna. Neki predviđaju da bi mogle pokazati pad cijena od 0,1 posto, nakon što je u studenome inflacija iznosila 0,3 posto. Time bi ona potonula još dublje u ′opasno područje′ u odnosu na u ECB-u zacrtanu razinu od "nešto ispod" dva posto.

Dolar je dosegnuo najvišu razinu u posljednjih gotovo devet godina prema drugih šest vodećih svjetskih valuta, a podršku mu pruža bolje stanje američkog gospodarstva u usporedbi s ostalima i razlike u monetarnim politikama koje se vode u najvećim svjetskim gospodarstvima.

Dolar je tako započeo 2015. punom snagom, nakon sjajne 2014. u kojoj je dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest vodećih svjetskih valuta, ojačao gotovo 13 posto, što je njegov najveći godišnji dobitak od 1997.

U petak je dolarov indeks dosegnuo 91,131 bod, najvišu razinu od ožujka 2006. godine.

"Mnoge priče koje su bile u modi u posljednjim danima prošle godine i dalje su aktualne. Oporavak američkog gospodarstva nije odličan, ali je svakako značajno bolji nego u mnogim gospodarstvima u skupini G10", kazao je Callum Henderson, valutni analitičar u Standard Chartered Bank.

Zbog toga se ove godine očekuje povećanje ključnih kamata Feda, dok se u eurozoni i Japanu očekuje daljnje labavljenje monetarne politike kako bi se potaknuo rast tamošnjih gospodarstava i suzbila opasnost od deflacije.

Stoga bi dolar mogao nastaviti jačati, premda je već prošle godine ostvario impresivne dobitke. Lani je tečaj dolara prema japanskom jenu skočio više od 13, a prema euru oko 11,5 posto.