Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale više od 2 posto, izgubivši dio dobitaka od prethodnoga tjedna, jer trgovce zabrinjava veća ponuda od potražnje.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 2,1 posto, na 72,94 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,6 posto, na 69,46 dolara.

Već dulje vrijeme cijene se kreću u uskom rasponu jer je zbog slabosti nekoliko najvećih svjetskih gospodarstava potražnja za naftom manja nego što su se trgovci nadali.

Unatoč nizu poticajnih fiskalnih i monetarnih mjera, gospodarstvo Kine, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, ne raste tako brzo kao što se očekivalo.

Gospodarstvo eurozone također nije baš u najboljoj ′formi′, kao ni japansko.

Američko gospodarstvo stabilno raste, no ne može se očekivati značajnije ubrzanje rasta, premda je američka središnja banka prošloga tjedna ponovno, već treći put ove godine, smanjila kamatne stope.

Naime, inflacija u SAD-u i dalje je iznad Fedovih ciljanih razina od 2 posto, pa je središnja banka poručila da iduće godine kani usporiti tempo povećanja kamata.

Zbog svega toga, kao i zbog povećanja proizvodnje nafte, u idućoj godini očekuje se veća ponuda od potražnje.

Tako, primjerice, analitičari JP Morgana procjenjuju da će iduće godine biti višak ponude jer će se proizvodnja zemalja izvan skupine OPEC povećati, dok bi proizvodnja OPEC-a trebala ostati na sadašnjim razinama.

Negativno je na cijene nafte utjecalo i jačanje dolara. Njegova vrijednost prema košarici šest najvažnijih svjetskih valuta dosegnula je prošloga tjedna najvišu razinu u dvije godine, a snažan dolar čini naftu skupljom za kupce u drugim valutama.

U takvim okolnostima, podršku cijenama pružaju samo rizik od poremećaja proizvodnje na Bliskom istoku i prijetnje dodatnim sankcijama na rusku naftu.