Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, drugog zaredom, jer trgovce zabrinjava slabost potražnje, s obzirom na spori rast najvećih svjetskih gospodarstava i rizike od carinskog rata.

Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošloga tjedna 1,7 posto, na 73,18 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,9 posto, na 69,76 dolara.

Pad cijena nafte drugi tjedan zaredom posljedica je naznaka usporavanja rasta američkog gospodarstva, što bi moglo dovesti do slabljenja potražnje.

Tim više što ni kinesko gospodarstvo, najveći svjetski uvoznik nafte, ne raste tako brzo kako se očekivalo.

Uz to, predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je da će 4. ožujka na snagu stupiti carine od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika, kao i dodatne 10-postotne carine na uvoz iz Kine.

Poručio je i da bi ubrzo mogao uvesti carine od 25 posto na uvoz iz Europske unije, a kako je Europska komisija najavila brz i odlučan odgovor, trgovci se plaše carinskog rata, koji bi mogao negativno utjecati na rast cjelokupnog svjetskog gospodarstva, a time i na potražnju.

Zbog toga, kao i zbog najave normalizacije opskrbe iz iračkog Kurdistana, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri razmatraju hoće li od travnja povećati ponudu, kao što su najavili, ili će nastaviti s dosadašnjom politikom ograničavanja isporuka.

„Već neko vrijeme cijene se nafte kreću u uskom rasponu, a odgoda povećanja proizvodnje mogla bi potaknuti rast cijena", kaže Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures Group.

Nakon snažnog rasta početkom ove godine, posljednjih su tjedana cijene nafte izgubile sve te prethodne dobitke i sada se kreću na razinama od kraja prošle godine.