Tečaj dolara u petak je ojačao na međunarodnim deviznim tržištima nakon što je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odlučila da neće smanjivati proizvodnju, dok su u fokusu ulagača u eurozoni bile prve procjene Eurostata o inflaciji.

Tečaj eura u takvim je okolnostima skliznuo za 0,11 posto prema dolaru, na 1,2452 dolara.

U 18-članoj eurozoni u studenom je inflacija ponovo kliznula na 0,3 posto, najnižu razinu u pet godina, nakon 0,4 posto u listopadu. Prve procjene statističkog ureda u skladu su s očekivanjima tržišta i potvrda su da je inflacija u eurozoni osjetno ispod u Europskoj središnjoj banci (ECB) zacrtanih blizu dva posto, kao i duboko u ′opasnoj′ zoni ispod jedan posto, kako je nazivaju u središnjoj banci.

Nakon nestrpljivo iščekivane odluke OPEC-a, ulagači su se okomili na valute naftom bogatih zemalja poput Norveške i Kanade, budući da se cijena barela nafte na londonskom tržištu nakon odluke kartela spustila na najnižu razinu u četiri godine. Samo u ovome tjednu barel sirove nafte pojeftinio je za više od 10 posto.

Dolar je u takvim okolnostima poskočio na 6,9963 norveške krune, najvišu razinu u posljednjih više od pet godina, poskočivši za 0,9 posto u odnosu na zatvaranje dan ranije. Tečaj eura također je snažno poskočio prema norveškoj valuti, na 8,7080 kruna, najvišu razinu u posljednjih pet godina.

Prema kanadskom imenjaku dolar je bio na dobitku 0,4 posto, dosegnuvši tako najvišu razinu u dva tjedna.

"Ako se cijene nafte zadrže na razinama na kojima sada jesu ili dodatno oslabe, potreba za kupnjom tih valuta bit će manja zato što će njihov izvoz znatno poskupjeti", kazao je Hamish Pepper, valutni strateg u banci Barclays u Londonu.

Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema vodećih šest svjetskih valuta, ojačao je 0,7 posto, na 88,217 bodova.

Istodobno je dolar ojačao i prema jenu, za 0,4 posto, na 118,17 jena, nakon što je temeljna inflacija potrošačkih cijena u Japanu usporila treći mjesec zaredom. Prinosi na 2-godišnje japanske obveznice pali su ispod nule posto po prvi put, dok su se oni na 10-godišnje obveznice spustili na rekordno niskih 0,42 posto, zahvaljući čemu je jen posto manje privlačan globalnim ulagačima.

U fokusu tržišta ovog će vikenda biti referendum u Švicarskoj na kojem će građani odlučivati o tome bi li Švicarska narodna banka (SNB) trebala držati veći udio zlata u svojim rezervama. U takvom ozračju eurom se trgovalo po 1,2019 franaka, blizu minimalnog tečaja od 1,2 franka za euro, koji je SNB utvrdio prije više od tri godine.