Švedska središnja banka danas je neočekivano oštro snizila kamatne stope, na rekordno niskih nula posto, u nastojanju da suzbije deflaciju, a unatoč tome što ponovno jača zamah gospodarstva.

"Švedsko gospodarstvo relativno je snažno i gospodarska aktivnost nastavlja se poboljšavati, no inflacija je previše niska", navodi se u priopćenju središnje banke.

Inflacija u Švedskoj godinama je osjetno ispod ciljanih dva posto i unatoč naznakama da gospodarstvo jača potrošačke cijene od početka su godine na godišnjoj razini porasle samo u jednom mjesecu.

Uz smanjenje ključne kamatne stope na nula posto, što je niže u usporedbi s kamatnim stopama u eurozoni gdje će gospodarski rast biti slabiji od onog u Švedskoj, središnja banka pomaknula je i rok za početak podizanja kamatnih stopa. Kamatne stope nisu mijenjane od srpnja, kada su snižene za pola postotnog boda, na 0,25 posto.

"Smatramo da bi bilo primjereno početi polagao podizati ključne kamatne stope od sredine 2016.", dodaje se u priopćenju.

Riksbank je postupno snižavao kamatne stope od kraja 2011. godine, kada su one dosegnule visokih dva posto, budući da se europska kriza otegnula znatno dulje nego se prvotno očekivalo, snažno pogodivši švedski ključni sektor izvoza.

Švedsko gospodarstvo sada ponovno dobiva na zamahu, pa je središnja banka podigla prognoze rasta za ovu godinu, na 1,9 posto, s ranije očekivanih 1,7 posto. Iduće godine očekuju rast od 2,7 posto, iako je time blago snižena prvotna procjena kojom je projiciran rast od tri posto.

Paralelno s jačanjem aktivnosti povećava se zaduženost tamošnjih kućanstava i ubrzava rast cijena nekretnina, što bi pak moglo ugroziti dugoročnu stabilnost gospodarstva.

No, kako je inflacija osjetno ispod zacrtane i u rujnu su potrošačke cijene pale za 0,4 posto na godišnjoj razini, povjerenje u zacrtane ciljeve središnje banke moglo bi biti narušeno ako Riksbank sada nešto ne poduzme.

Obzirom da su iscrpljene sve opcije sniženja kamatnih stopa, novi bi korak Riksbanka bile nekonvencionalne mjere poput jeftinih durogoročnih kredita bankama i kupovine imovine privatnog sektora, kao što je poduzela Europska središnja banka, primjećuje Reuters.