Prema podacima američke tvrtke Bespoke Investment Group, koja prati kretanje 78 svjetskih indeksa, do 27. siječnja najbolje izvedbe ostvarili su indeks Atenske i Budimpeštanske burze, navodi se u tjednom biltenu ST Investa. Najveće iznenađenje svakako je Grčka na četvrtome mjestu među zemljama s rastom vrijednosti dioničkog indeksa.

„Njezin je indeks porastao za 12,61 posto, a od Grčke su bili bolji samo Argentina (+18,11 posto), Rusija (+13,70 posto) i još jedno iznenađenje - Mađarska s plus 12,77 posto. Svi BRICS-i (Rusija, Brazil, Indija i Kina) registrirali su snažan uzlet tržišta kapitala, a najbogatije zemlje svijeta iz skupine G7 zabilježile su u 2012. rast burzovnih indeksa između točno četiri (Velika Britanija) i čak 10,88 posto (Njemačka). Rast Grčke i Mađarske mogao bi biti znak da burze najavljuju oporavak tih zemalja, ali nema sumnje da najviše novca sada ide najbogatijima", stoji u biltenu ST Investa.

Dogovor na pragu

Rast Atenske burze analitičari objašnjavaju očekivanjem potpisivanja sporazuma grčke vlade i inozemnih kreditora. „Što se tiče Grčke, na pragu je dogovor između grčke vlade i kreditora kojim bi se otpisalo do 70 posto duga. U Mađarskoj je pak na pragu dogovor s MMF-om.

Međutim, glavni razlog rasta u tim državama jest snažan uzlazni trend na zapadnim tržištima. ECB i dalje unosi golem novac u bankovni sustav, a dio tog novca prelijeva se i na burze. Osim toga, druga tranša LTRO zajmova dodatno će povećati likvidnost. Na to se nadovezuje vrijednost indeksa menadžera nabave (PMI), koji je u Kini nakon tri mjeseca počeo rasti i prešao je vrijednost od 50 bodova. Uz to, vrijednosti PMI indeksa u gotovo svim članicama EU bile su bolje od očekivanja. Svi ti podaci vrlo optimistično utječu na tržište", pojašnjava Stipe Laća, glavni analitičar ST Investa.

Približavanje dogovora s privatnim investitorima kao glavni pokretač rasta u Grčkoj ističe i Roman Rinkovec, neovisni burzovni analitičar. „Dio optimizma na zapadnim tržištima svakako se može pripisati i nedavno dogovorenom fiskalnom paketu. Osim Velike Britanije i Češke, koje su u njemu odbile sudjelovati, donošenje ovog paketa pokazalo je rijetko viđeno jedinstvo u EU", komentira Rinkovec.

Međutim, za razliku od Laće, Rinkovec nije sigurna koliko je sadašnji globalni optimizam održiv. „Rast zapadnih tržišta može se promatrati i u sklopu Facebookove inicijalne javne ponude (IPO) koja je najavljena za proljeće. Ako takva kompanija već sada najavljuje izlazak na burzu, mnogi ulagači smatraju da će tržište sljedećih mjeseci ići uzlaznim trendom.

Međutim, sljedećih nekoliko mjeseci pokazat će koliko je taj optimizam održiv ili je samo umjetno održavan kao dio igre velikih burzovnih igrača, poput hedge fondova. Naime, pitanje je što će biti s Facebookvim IPO-om ako Grčka u ožujku bankrotira. Po mom mišljenju, Facebook je samo sinonim za optimizam, koji je možda i umjetno stvoren", smatra Rinkovec.

Predvodimo gubitaše

Od 78 promatranih zemalja burze su početkom ove godine narasle u 59 država, a pale su u 19 zemalja. U skupini gubitnika u kojima je nacionalni burzovni indeks izgubio na vrijednosti nalazi se Hrvatska. No, dobra je vijest da je Crobex izgubio najmanje, samo 0,01 posto. Rekorder po padu burzovnog indeksa u ovoj godini je Bangladeš s minus od 14,66 posto.

Što se tiče Hrvatske, posljednje mjere Vlade stvaraju blagi optimizam, ističe Stipe Laća. „Valja ipak pričekati godišnja izvješća domaćih kompanija, poput Ericssona Nikole Tesle, Atlantic grupe ili Petrokemije, da vidimo što će objaviti i što će najaviti", kaže Laća.