Slovenske banke ostvarile su u prvih pet mjeseci ove godine 318,4 milijuna eura prihoda od kamata, što je 20,5 posto manje nego lani, a opseg kredita čija naplata kasni više od 90 dana povećao se na više od 7,5 milijardi eura, piše u ponedjeljak ljubljanski "Dnevnik", koji se poziva na podatke slovenske središnje banke.

Povećani opseg loših kredita i višegodišnji trend smanjivanja prihoda od kamata rezultirali su gubitkom koji je u slovenskom bankarskom sustavu u prvih pet mjeseci iznosio 108,1 milijun eura.

Banke smanjuju svoju kreditnu aktivnost i zbog loših kredita moraju oblikovati visoke rezervacije, a neto prihode od kamata smanjuje im i raskorak između visokih kamatnih stopa koje daju kako bi privukle depozite, te kamatnih stopa koje obračunavaju na odobrene kredite, navodi list.

Slovenci u bankama imaju 14,5 milijardi eura depozita, a praktično svi ugovori su vezani na fiksne kamatne stope koje zbog konkurencije među bankama i dalje ostaju visoke. Istodobno, na veliku većinu kredita građanima, čiji je ukupan iznos 8,7 milijardi eura, obračunavaju se promjenjive kamatne stope, vezane na europsku referentnu kamatnu stopu Euribor, koja je na rekordno niskoj razini, piše list.

U jednoj od vodećih slovenskih banaka, navodi taj list, procjenjuju da se mjesečna rata za otplatu petogodišnjeg hipotekarnog kredita od 50.000 eura smanjila za više od 20 posto.

"Iako se kreditni ugovori razlikuju, može se zaključiti da banke zbog niskog Euribora gube prihode od kamata. S druge strane, njihovi kamatni rashodi se presporo snižavaju, jer su kamate na depozite zbog konkurencije među bankama i dalje visoke", ocjenjuje taj list.

Neke banke, navodi "Dnevnik", smatraju da je izlaz u konsolidaciji slovenskog bankarskog tržišta jer se na njemu za tržišne udjele trenutačno natječe više od 20 banaka.