Ova je godina na domaćem, ali i svjetskim tržištima kapitala bila izuzetno izazovna. Svaki ulagač tražio je svoju nišu i tržiše na kojem je mogao zaraditi. Miroslav Jurišić iz Erste-investa kaže kako je domaće tržište vrlo slabo likvidno pa su ulagači atraktivnije prilike tražili pretežno na stranim tržištima. Uslijed izrazito ekspanzivne monetarne politike u prvoj polovici godine dominirale su teme povezane s inflacijom i najbolje su prolazile kompanije u primjerice, energetskom sektoru i prehrambenoj industriji. Općenito one na čije bi se poslovanje pozitivno odrazila inflacija. "Međutim, kako je u drugoj polovici godine došlo do usporavanja globalnog rasta i smanjenja očekivanja, u prvi plan vratile su se defanzivnije, globalno prisutne tvrtke velike kapitalizacije i značajnijeg dividendnog prinosa takozvane blue chips tvrtke", kaže Jurišić. Smatra da će se ti trendovi iz nastaviti i 2012. godine, a ulagači bi se trebali kvalitetno informirati, realno procijeniti svoju financijsku situaciju i odrediti dostižne ciljeve. "U vrijeme euforije na tržištu bio je prisutan veći broj ulagača koji su htjeli u vrlo kratko vrijeme ostvariti vrlo visok prinos, a da se nisu informirali o mogućim rizicima takvog ulaganja. Posljedica toga je bio naglašen pad tržišta zbog naglašene nervoze koja je uslijedila ulaskom u krizu", objašnjava Jurišić.

Kriza povjerenja
Vjeruje da su danas ulagači ipak informiraniji, educiraniji te da su spremni postaviti svoje ciljeve u realne okvire. To znači da se za potencijalno viši prinos potrebno odreći sredstava na duži rok, pažljivo procijeniti trenutak ulaska, imati tolerancije prema tržišnim oscilacijama i dovoljno strpljenja. Ukoliko tolerancija prema riziku nije visoka i želimo zaštiti vrijednost svog ulaganja, Jurišić kao alternativu nudi ulaganja u novčane i obvezničke fondove."Dok se ne riješi kriza povjerenja unutar eurozone, u fokusu će i dalje ostati najsigurnije vrste imovine poput zlata i nekih državnih obveznica, a pritom treba voditi računa o kojim je državama riječ", govori Radovan Abramović iz Allianz Investa. Ulagačima savjetuje da prouče oscilacije na tržištima kapitala koje su izrazito pojačane tijekom turbulentnih vremena. "To predstavlja opasnost koliko i priliku, a treba voditi računa i o maksimalnom iznosu koji ste spremni riskirati, imati stop-loss scenarij, te disciplinu u provođenju svoje investicijeske strategije", objašnjava. Neki su i ove godine uspješno poslovali pa najvećim pobjednicima proglašava one koji su kupovali najsigurnije vrste imovine, poput na primjer njemačkih dugoročnih državnih obveznica čije su cijene trenutno na rekordnim razinama. S njim se ne slaže Hrvoje Šajković, iz KD Investments koji smatra da će tržište dužničkih vrijednosnih papira i tržište zlata biti manje atraktivna. "Smatramo kako su upravo portfelji naših pet fondova već sada izloženi na tržištima od kojih se u narednom razdoblju očekuje oporavak i rast", kaže Šajković.

Sklonost prema riziku
Također, kaže kako ove godine uopće nije bilo atraktivnih tržišta s obzirom na prinose svih hrvatskih fondova i upozorava ulagače da pri sljedećim ulaganjima prvenstveno vode računa o svojim sklonostima prema riziku, raspoloživim sredstvima i vremenskom trajanju ulaganja. Ulaganje u fondove trebao bi biti dugoročan projekt za svakog ulagača gdje je svakome omogućeno da povremenim manjim ulozima kroz duže vremensko razdoblje, uz potencijal tržišta kapitala, akumulira značajniji iznos. Upravu u tu svrhu svojim su klijentima ponudili način ulaganja pod nazivom "Investicijski plan". Radi se o ulaganju u kojem su prepoznate navedene karakteristike kontinuiranog ulaganja manjih sredstava, odnosno obročne uplate u njihove fondove.Da su ulaganja u njemačke državne obveznice bile dobar pothvat, osim Abramovića smatra i Darko Brborović iz OTP Investa. Kaže kako je ova godina donijela dobre rezultate svima onima koji su tipovali na državne obveznice, a posebice onih zemalja koje tržište percipiraju kao sigurne. Osim Njemačke to su i američke obveznice. Sljedeća godina pak ovisi o scenariju globalnu ekonomije. Smatra da će ulaganje u imovinu manjeg rizika imati bolji prinos ako se eskalacije europske dužničke krize nastave i dođe do daljnjeg usporavanja, a u slučaju da se situacija donekle stabilizira tada bi dionice mogle biti dobitnik. "Posebice je važno da se smire inflatorni pritisci u zemljama u razvoju kako bi njihove vlade bile u poziciji da dodatno pruže podršku gospodarstvu putem paketa ekonomske pomoći čemu smo bili svjedoci krajem 2008. i početkom 2009. godine", govori Brborović.Pomoć od Vlade očekuje i Matej Modrovčić, član Uprave Hypo Alpe-Adria-Investa. "Ukoliko bi godina pred nama donijela makar stabilizaciju stanja u eurozoni, dosta su dobri izgledi da bi u takvom okruženju dionice i razvijenih i zemalja u razvoju ostvarile dosta dobre stope povrata. Razlog treba prvenstveno treba tražiti u činjenici da poduzeća usprkos visokoj neizvjesnosti i sporim stopama rasta gospodarstava uspijevaju ne samo biti profitabilna već te profite i povećavati. K tome, trenutno se trguju po, povijesno gledano, vrlo niskim valuacijama. Takva kombinacija uvjeta se, pokazala se kao dobro vrijeme za ulazak u tu klasu imovine. Međutim, za domaće tržište puno će važniji biti prvi potezi nove vlade."

Odluke o investiciji
S druge pak strane, kada bi se ovakav "stabilizacijski" scenarij odigrao to bi bilo loše za najsigurnije vrste imovine kao što su njemačke ili američke državne obveznice i vjerojatno za zlato. Iz Raiffeisen Investa smatraju da će neki značajniji pozitivni pomaci ovisiti prije svega o gospodarskoj situaciji u zemlji, smanjenju nezaposlenosti, novim gospodarskim aktivnostima i što je bitno pozitivnim signalima s globalnih tržišta. Također , jedan od bitnijih čimbenika koji nedostaje na domaćem tržištu je kažu likvidnost. Iako domaće tržište nudi fundamentalno primamljive prilike, likvidnost je kriterij koji uvelike otežava investicijske odluke.