Za razliku od prethodnoga dana, kada je last minute aktivnost investitora uspjela podići obujam trgovine na donekle pristojnu razinu, jučerašnja trgovina na Zagrebačkoj burzo ostala je prikraćena i za brzinsku egzekuciju zadanih naloga, svodeći kategoriju redovnog prometa na mizernih 38,6 milijuna kuna. Premalo čak i za ljetnu sezonu, tijekom koje se mjesečni prosjek najniže spustio u srpnju, jedva premašivši 50 milijuna kuna. A u uvjetima posvemašnje letargije, velikim dijelom uvjetovane i izostankom značajnije aktivnosti institucionalnih investitora, što se najbolje moglo vidjeti u doista skromnom broju izdanja s prometom većim od milijun kuna, CROBEX se ponovo našao na negativnom teritoriju, zabilježivši pad vrijednosti od 0,5 posto. Čemu je, još jednom, u velikoj mjeri kumovala INA (INA-R-A), testirajući strpljenje svojih poklonika vrludanjem unutar fluktuacijskog raspona koji je sada s gornje strane bio omeđen granicom od 2.700 kuna. Scenarij koji se prije samo nekoliko dana činio gotovo nezamislivim, pretvorio se u grubu realnost, kontinuirano udaljavajući cijenu dionica od travanjskog rekorda (3.440 kuna), koji se iz aktualne perspektive čini jako dalekim. I dok najvećoj domaćoj naftnoj kompaniji nimalo ne ide na ruku korekcija na globalnoj razini, koja je cijenu sirove nafte u New Yorku ovoga tjedna spustila do najniže razine od početka srpnja, domaći ulagači nisu se nimalo okoristili umjereno optimističnim procjenama što ih je publicirao Credit Suisse. Čiji analitičari praktički nisu ni spomenuli moguće dosege pozitivnog trenda cijena sirove nafte, ograničivši se samo na duljinu trajanja uzlaznog trenda, koja bi mnoge mogla iznenaditi. No takva procjena, kao niti kolektivan upgrade predstavnika naftne industrije, nisu imali nikakvoga utjecaja na domaće tržište kapitala, te je INA zabilježila pad dnevni cijene dionica od 1,8 posto (na 2.628 kuna), spustivši se prethodno i do 2.625 kuna, te ugrabivši pritom nimalo impresivnih 2,5 milijuna kuna prometa. Čime se našla u skupini milijunaša gdje su joj, između ostalih, društvo pravili Mlinar (MLNR-R-A) i Žitnjak (ZTNJ-R-A), obilato koristeći neugodno iznenađenje kupaca u potrazi za omiljenim pekarskim proizvodima. Poskupljenje kruha (ali i ostalih pekarskih proizvoda) dijelom je opravdano doista snažnim rastom cijena pojedinih žitarica na globalnoj razini, makar činjenica da je kukuruz jedna od istaknutijih iznimki vjerojatno nije spriječila pekare da povise i cijenu korespondirajućih proizvoda. U svakom slučaju, navedeni tandem dospio je jučer i na listu suspendiranih izdanja, osiguravši dvoznamenkasti rast cijene, koji su tek u manjoj mjeri pratili i Čakovečki mlinovi (CKML-R-A), namaknuvši relativno skromnih 3 posto rasta (na 6.800 kuna), u malog obujma trgovine (svega 34 tisuće kuna prometa). Suprotno tome, Mlinar se domogao svježeg rekorda od 1.499 kuna (+15,3 posto), povukavši za sobom i dionice Žitnjaka, koje su bile u plusu 10,7 posto (na rekordnih 1.100 kuna), a kombinirani je promet dvaju čvrsto povezanih izdanja iznosio 3,5 milijuna kuna.
Perspektive CEFTE podižu Ingru
U istaknutog se gubitnika, tragom potvrde kako će braniteljima doista biti omogućen upis dionica, prometnuo Đuro Đaković Holding (DDJH-R-A), spustivši se, nakon tri dana uzastopnog pada, ispod 250 kuna, što je ujedno bio i maksimum. Štoviše, cijena je u jednom trenutku sišla sve do 239 kuna, da bi sa zaključnom cijenom na gornjoj granici dnevnog raspona oscilacija gubitak sveden na konačnih 2,9 posto, uz tek nešto više od pola milijuna kuna prometa. Najlikvidnije izdanje s gotovo pet milijuna kuna prometa, bila je Ingra (INGR-R-A), namaknuvši 1,1 posto rasta ponajprije na krilima percepcije početka rada CEFTA-e, koja bi, velike koristi trebala donijeti građevinarima.