Cijene nafte spustile su se u srijedu na međunarodnim tržištima nadomak razini od 49 dolara, pritisnute neočekivano snažnim skokom zaliha u SAD-u a dodatni uteg bio je i jači dolar.

Na londonskom se tržištu barelom trgovalo po 45 centi nižoj cijeni u odnosu na prethodno zatvaranje, na 49,35 dolara. Na američkom tržištu cijena barela pala je 73 centa, na 45,50 dolara.

U utorak su cijene nafte poskočile više od dva posto nakon što je dolarov indeks zabilježio najveći pad od početka listopada. U srijedu je blago ojačao, za 0,2 posto prema košarici valuta, pritisnuvši potražnju budući da je oslabljena kupovna moć imatelja ostalih valuta.

Upravo su promjene u valutnim tečajevima posljednjih tjedana bile ključni pokretač cijena nafte, ističe Ric Spooner iz sydneyskog CMC Marketsa.

Dodatni su uteg za naftna tržišta u srijedu bili podaci Američkog instituta za naftu, koji su pokazali da su komercijalne zalihe u prošlom tjednu pale za čak 12,7 milijuna barela, trostruko više nego što se očekivalo. Budu li vladini podaci u srijedu potvrdili takav skok, bit će to najveće povećanje zaliha od ožujka 1994., a nadovezat će se na skok zaliha u prethodnom tjednu za 10,1 milijun barela.

"Čini se da zalihe nafte u SAD-u i dalje rastu, bez prestanka", konstatira Carsten Fritsch iz Commerzbanka.

Cijene nafte više su nego prepolovljene od prošlogodišnjeg lipnja, najvećim dijelom zbog znatnog povećanja proizvodnje nafte iz škriljca u SAD-u. Članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) nastoje pak sačuvati tržišni udio, nauštrb zarade, a dodatni problem stvara i mlaka potražnja, povezana sa slabašnim svjetskim gospodarskim rastom.

Odvojeno je OPEC na svojim internetskim stranicama objavio da je cijena barela košarice njegove nafte u utorak iznosila 43,24 dolara, što znači da je porasla 34 centi u odnosu na prethodni trgovinski dan.