Tjedan na domaćem novčanom tržištu je bio razmjerno zanimljiv uz završetak jednog i početak drugog razdoblja održavanja obvezne pričuve poslovnih banaka. Uobičajeni porast potražnje za kratkoročnim pozajmicama i rast kamatnih stopa najkraćih dospijeća na samom početku novog razdoblja održavanja obvezne pričuve nije izostao. I kod duljih dospijeća, iznad tri mjeseca, primjetan je lagani uzlazni trend, što je više odraz opreznosti investitora. Unatoč padu viška kunske likvidnosti ispod 2 milijarde kuna, nema bojazni od presušivanja likvidnosti. Naime, prema indikatorima likvidnosti središnje banke kunski depoziti države kod HNB-a na početku prosinca iznose preko 4 milijarde kuna i vrlo vjerojatno će po plaćenim obvezama, razmjerno veliki dio sredstava biti vraćen u sustav. Nastavljena je i praksa deponiranja viška kunske likvidnosti u obliku prekonoćnih depozita kod HNB-a po kamatnoj stopi od 0,5% pa su isti u utorak premašili 7 milijardi kuna.

U fokusu investitora, uobičajeno je ostala aukcija trezorskih zapisa ne samo zbog nedostatka atraktivnijih ulaganja već i zbog razmjerno visokog ovotjednog dospijeća. Interes je očekivano bio solidan, a i upisan iznos trezoraca premašio je plan izdanja. Međutim, došlo je do porasta prinosa duž kunske krivulje u rasponu 5 do 35 bb s naglaskom na kraćem kraju krivulje odnosno kod tromjesečnih kunskih trezoraca. Navedeno i ne iznenađuje obzirom na visoke potrebe države za refinanciranjem svojih obveze, ali i blago intenziviranje inflatornih pritisaka što umanjuje realan povrat investitora. Prinosi na trezorske zapise uz valutnu klauzulu nastavili su padati sužavajući tako spread u odnosu na dvanaestomjesečni euribor (na 128 bb). Kratkoročni dug središnje države na osnovi izdanih trezorskih zapisa trenutno iznosi 11,8 milijardi kuna i 1,2 milijarde eura. Do kraja godine, odnosno u slijedeća tri tjedna, državi na naplatu pristiže preko milijardu kuna kunskih trezoraca te 144,7 milijuna eura obveza po izdanim trezorskim zapisima uz valutnu klauzulu.

U tjednu pred nama očekujemo povratak dijela likvidnosti u sustav, pad kamatnih stopa najkraćih dospijeća te novu izdašnu aukciju trezorskih zapisa. Pritisak na rast prinosa mogao bi se nastaviti. S druge strane približava se razdoblje predblagdanske potrošnje pa bi unatoč suzdržanoj i racionaliziranoj potrošnji mogli zabilježiti uobičajen odljev gotovog novca izvan banaka koji bi ove godine mogao iznositi oko milijardu kuna.

Cijeli tjedan na deviznom tržištu razmjerno skromni volumeni trgovanja zadržavali su tečaj oko 7,38 kuna za euro, razinu na koju je tečaj pao nakon objave vijesti o MOL-ovoj namjeri kupnje preostalih dionica malih dioničara. U slijedećem tjednu očekujemo trgovanje u rasponu 7,37 i 7,40 kuna za eura bez značajnijih pritisaka na tečaj, pri čemu će nižu razinu tečaja EUR/HRK podržavati najavljena zaduživanja kvazidržavnih poduzeća, ali i očekivanja glede mogućeg razmjerno velikog priljeva deviza s namjerom konverzije u kune od strane MOL-a. S druge strane, smanjena potražnja za devizama kao posljedica vrlo niske razine robnog uvoza odraz je niske domaće potražnje uslijed nastavka negativnih trendova na tržištu rada i niske razine potrošačkog optimizma.