Prema posljednjim podacima DZS-a saldo robne razmjene Hrvatske s inozemstvom u siječnju se pogoršao u odnosu na prosinac, uz pad robnog izvoza i rast robnog uvoza u promatranom razdoblju.

Na godišnjoj razini, nakon prosinca, nepovoljna kretanja nastavila su se i u siječnju. Robni je izvoz u spomenutom mjesecu iznosio 606 mil. eura, što je za 9,1% manje nego u istom mjesecu prošle godine, dok je robni uvoz iznosio 1,13 mlrd. eura, odnosno porastao je za 1,8% na godišnjoj razini. Deficit robne razmjene porastao je na 523 mil. eura, a pokrivenost uvoza izvozom spustila se na 53,7 posto.

Promatrajući prema kategorijama NKD-a, vidljivo je da je najznačajniji negativni doprinos došao od smanjenja izvoza u kategoriji proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja). Kada navedenu kategoriju izuzmemo iz ukupnog izvoza pad robnog izvoza iznosio je svega 2,8% godišnje. S obzirom da je brodogradnja bila jedan od naših najvažnijih izvoznih sektora, restrukturiranje i smanjena proizvodnja negativno se odražavaju i na izvoz. Značajan pad izvoza zabilježen je uz brodogradnju i kod prehrambenih proizvoda (-20,2%), dok je izvoz porastao u kategorijama proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+15,7%), proizvodnje gotovih materijalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (+22,1%) i proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (+20,8%).

U godini pred nama očekivanje rasta neto izvoza temeljimo na preusmjeravanju domaćih poduzeća na izvozna tržišta i iskorištavanju prednosti jedinstvenog europskog tržišta te na rastu pokazatelja u turizmu. Međutim, rigidna struktura izvoza i restrukturiranje u pojedinim granama, očekivani gospodarski pad na našim najvažnijim izvoznim tržištima (Italija, Slovenija) te moguće negativne posljedice napuštanja CEFTA-e ograničavaju snažniji doprinos izvoza gospodarskom oporavku. S druge strane, uvoz roba bit će ograničen slabom domaćom potražnjom.