Promet dionicama na domaćem tržištu kapitala u prvih je devet mjeseci ove godine bio čak 27,3 posto veći nego u isto vrijeme lani. Tako je krajem rujna protrgovano 4,55 milijardi kuna vrijednosnica domaćih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi. Međutim, iako je rast prometa za ulagače optimističan podatak jer govori o većoj aktivnosti na burzi, to ipak ne daje pravu sliku. Veći promet rezultat je pojačane prodaje dionica zbog negativnih vijesti koje gotovo svakodnevno dolaze sa stranih tržišta kapitala.Strah od dužničke krize u Europi prelio se na Zagrebačku burzu te je utjecao na strategiju ulaganja domaćih investitora. Prije svega je riječ o dioničkim fondovima čiji ulagači su gotovo inertni jer je rizik ulaganja u dionice previsok.

Do srpnja u plusu
Taj rizik dokazuje i kretanje dioničkog indeksa CROBEX koji je od početka godine, pa do kraja rujna, izgubio 12,15 posto. U isto vrijeme lani indeks CROBEX pao je 4,4 posto. Do polovice ove godine indeks CROBEX još se držao na optimističnim razinama. Međutim, eskalacija dužničke krize u Grčkoj koja je uzburkala svjetska tržišta u trećem tromjesečju, koje je, primjerice, bilo najlošije na Wall Streetu od 2008. godine, izbrisala je dotadašnji pozitivni rezultat. Panika ulagača koja je zavladala primjetna je i u volumenima. Tako je u prvih devet mjeseci ove godine dvostruko više dionica mijenjalo vlasnike. Ulagači su međusobno protrgovali 35,5 milijuna komada dionica, dok su u isto vrijeme prošle godine protrgovali 16,8 milijuna. Unatoč velikom padu indeksa vrijednost svih izlistanih dionica nije se drastično promijenila, što bi se moglo tumačiti tako da su dionice koje ne čine sastav indeksa rasle toliko da su zadržale prošlogodišnju razinu. Naime, tržišna kapitalizacija izlistanih dionica krajem rujna iznosila je 140,4 milijarde kuna, a krajem prošle godine 140,8 milijuna kuna. Razlog takva kretanja su, između ostaloga, i nove dionice Luke Ploče, Zagrebačke banke, kao i nove dionice Dalekovoda koji se dokapitalizirao početkom lipnja.

Velik utjecaj Ine
Ne smije se zanemariti ni velik utjecaj Ininih dionica na tržišnu kapitalizaciju. Iako je trgovanjem tom dionicom blokirano još od 28. travnja, njezina cijena od 4200 kuna uvrštava se u statistike burze. Tako tržišna vrijednost Ine od tog dana iznosi 42 milijarde kuna, dok je krajem prosinca prošle godine iznosila 16,3 milijarde. Razlika je 25,7 milijardi kuna, što, ako se uzme u obzir pad tržišta u posljednja tri mjeseca, daje nerealnu sliku. Ipak, ulagači ne moraju biti potpuno nezadovoljni. Iako je većina dionica u ovom dijelu godine pala, postoje vrijednosnice na kojima se moglo zaraditi. Od likvidnijih izdvaja se Petrokemija čija je dionica od kraja prošle godine skočila za 53 posto. Vrijednosnica šećerane Viro porasla je 13,9 posto, dionica Belišća gotovo 33 posto, a dionica ĐĐ Holdinga impresivnih 76,8 posto. No sve ih nadmašuju dionice Kaštelanskih staklenika koje su skočile 157 posto te Dom holdinga koji je rastao 94 posto.