Iako mnoge kompanije još nisu objavile visinu dividende koju će isplatiti svojim dioničarima, ipak, predložio je to građanima zanimljiv HT - 20,51 kuna po dionici, što im je osiguralo prinos od 9,42 posto. Za razliku od prošle godine, dvoznamenkastih prinosa gotovo nema. Osim Ericssona Nikole Tesle, no samo ako se zbroje redovna i izvanredna dividenda, ukupne vrijednosti 170 kuna. Većina analitičara već sada tvrdi da su dvoznamenkasti prinosi u godinama koje dolaze neostvarivi, a na što već ukazuju i iskustva iz Europe, u kojoj se i dividende i prinosi smanjuju, a kompanije zbog krize novac spremaju.

Veća ulaganja
Dionica Hrvatskog telekoma pala je u godinu dana neznatno, sa 223 na 217 kuna, no neki od sudionika tržišta očekuje daljnji pad, čime se i zarada po dionici smanjuje. S druge strane, može se očekivati i daljnji pad dividende, a to zajedno onda donosi i pad dividendnog prinosa. HT će sigurno morati više ulagati u razvoj, braniti se od konkurencije, nositi se s time da potrošači manje troše, da dolaze nove tehnologije te da će ulaskom u EU roaming biti reguliran. To sve već osjeća njegov vlasnik Deutsche Telekom te njegov konkurent Austria Telekom. Austrijski telekom je, primjerice, godinama, poput HT-a, imao visoke dividende i prinosi su bili veliki, a za prošlu godinu je dividenda bila samo 0,05 eura, a prinos samo jedan posto. France Telecom smanjio je dividendu sa 80 na 22 centa po dionici. Dionica Ericssona Nikole Tesle zadržala je visok prinos, 11,3 posto, ali samo ako se zbroje redovna i izvanredna dividenda. Uzme li se u obzir samo redovna dividenda od 20 kuna, tada je prinos samo 1,33 posto. Izvanredna dividenda od 150 kuna isplaćuje se na osnovi zadržanih dobiti iz prethodnih godina. No cijena dionice Ericssona znatno je porasla u godinu dana, sa 1150 na 1496 kuna, što i ne čudi s obzirom na dobre poslovne rezultate. Na izdašnu dividendu mogu računati i dioničari PBZ-a, najavljena je u iznosu od 44,40 kuna. Prošle godine bila je 29,90 kuna. AD Plastik najavio je tek predujam dividende u iznosu od četiri kune, dvostruko veću dividendu u odnosu na lani, od 60 kuna, najavio je Jadroagent, a Istarska kreditna banka 71 kunu. Kao što je običaj, svi dioničari mogu očekivati da će ono što su zaradili od dividende, nakon njezine isplate izgubiti, jer se većini "dividendnih dionica" cijena na burzi sruši upravo za iznos isplaćene dividende, a ponekad i više, što je prošle godine bio slučaj s Ericssonom.

Čuva se gotovina
Na dividendu bi mogli računati i dioničari Adrisa, koji godinama isplaćuje sedam kuna po dionici, te Končara elektroindustrije, koja godinama daje 12 kuna. I dok su dividende hrvatskih kompanija ostale na gotovo istoj razini, one europskih kompanija na najnižoj su razini u posljednje četiri godine, iako taj prosjek nije mali, oko 115,48 eura po dionici, pokazala je nedavno anketa Bloomberga. Ipak, trend čuvanja gotovine zbog krize sve je izraženiji, a što je smanjilo i dividendni prinos sa 6,3 na 4,3%. S obzirom na očekivani pad gospodarstva eurozone u ovoj godini za 0,1%, europske kompanije mogu očekivati pad prihoda za barem 1%, a zato i vjerojatno manje dividende.