Tržišta kapitala u regiji, unatoč svojoj usitnjenosti, imaju ulagačkog potencijala, ali samo ako političke elite olakšaju ulazak stranih investitora, moglo se čuti na konferenciji "Kako ulagati u razdoblju turbulencija".

Konferencija održana u utorak u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta okupila je cijeli niz domaćih i stranih sudionika tržišta koji su dali svoje viđenje tržišta kapitala u jugoistočnoj Europi.

Svojevrsni dijagnostički pregled burzi na Balkanu u uvodnom je predavanju dao Robert Strahota, čelnik Strahota Capital Marketsa, američke konzultantske tvrtke specijalizirane za brzorastuća tržišta kapitala.

Ništa od spajanja

Prema njegovu mišljenju, od burzi u regiji Zagrebačka burza je s lanjskom dioničkom tržišnom kapitalizacijom od 22,4 milijarde dolara pozitivniji primjer među regionalnim tržištima.

"To je malo više od kapitalizacije Bukureštanske burze, iako je Hrvatska daleko manja od Rumunjske", naveo je Strahota.

Među prednosti hrvatskog tržišta Strahota, inače hrvatskog podrijetla, navodi i usklađenost regulative s europskim normama. Ipak, nedostatak je pad likvidnosti što je višegodišnja boljka tržišta.

U prednosti susjedne Srbije Strahota je nabrojio nastavak velikih privatizacija koje će svakako blagotvorno utjecati na Beogradsku burzu.

Što se tiče Sarajevske, Banjalučke, Makedonske i Crnogorske burze, Strahota je mišljenja kako je riječ o vrlo malim tržištima koje će teško preživjeti neovisna.

Šansa za razvoj kompanija u regiji uvrštenih na burzu jest i u rizičnom kapitalu, posebice onom inozemnom, kaže Strahota.

Međutim, neki od uvjeta za razvoj fondova rizičnog kapitala su porezni sustav kojim će biti izbjegnuto dvostruko oporezivanje, regulativa koja prepoznaje činjenicu da takvi fondovi ne mogu biti regulirani na isti način kao i investicijski fondovi te mogućnost da inozemni institucionalni i kvalificirani ulagači investiraju u fondove rizičnog kapitala ili ih osnuju.

Kada je već riječ o spajanjima, Strahota ističe da su spajanja teško provediva u praksi pa je najizglednije dvostruko listanje kompanija.

Slično mišljenje o spajanjima i preuzimanjima burzi u regiji dijeli i Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. "Tu postoji cijeli niz problema, od različitih valuta, regulative do sustava namire. Zemlje u regiji nisu tako slične kako se misli, iako su živjele u istoj državi", istaknula je Gažić tijekom panela "Tržišta jugoistočne Europe i perspektive".

"Za sada smo najlikvidnije tržište među državama bivše Jugoslavije, a razlika u likvidnosti nastala je zbog mirovinske reforme i razvoja hrvatske fondovske industrije. Osim toga, bilo je i nekoliko velikih inicijalnih javnih ponuda", pojasnila je Gažić.

Niska kultura

Među nedostacima hrvatskog tržišta Gažić je spomenula i relativno nisku korporativnu kulturu, koja se posebno očituje u izvješćivanju koje je potrebno investitorima radi donošenja odluka.

Međutim, za burzu ne mare samo kompanije čije su dionice uvrštene na burzi, već ni političari.

Kako je istaknula Leslie Šulenta, voditeljica projekta Partneri za financijsku stabilnost pri konzultantskoj kući Deloitte, političari u Hrvatskoj, ali i drugim državama na Balkanu, baš i ne razumiju važnost tržišta kapitala.

"Države na ovom području vrlo su bankocentrične. Političari ne mare kako će određene odluke utjecati na tržište kapitala, već kako će utjecati na banke", ocijenila je Šulenta.

Prema njezinu mišljenju, kompanije ne mogu preživjeti samo pomoću bankovnih kredita, već im treba i kapital koji mogu pronaći upravo na burzi.

Što se tiče daljnjeg razvoja tržišta, Ivana Gažić smatra kako je dobra ideja da se državne obveznice ponude i malim ulagačima.

"Novca ima, ali je sentiment trenutačno pesimističan pa bi ulaganje u obveznice bilo prihvatljivije za ulagače", drži Gažić.

Prema mišljenju Leslie Šulente, razvoj tržišta dužničkih instrumenata ne može riješiti sve probleme, ali može pomoći. "Vjerujem da bi promoviranje tržišta dužničkih papira bilo dobro i za kompanije i za burze", ocijenila je Šulenta.

Nenad Bakić, na panelu predstavljen kao "jedan od najaktivnijih ulagača na hrvatskom tržištu", hrvatsko tržište smatra neefikasnim.

"Ono nije ni jeftino ni skupo, ono je jednostavno neefikasno", mišljenja je Bakić. Dodao je i kako nije siguran da će se investitori na Zagrebačku burzu vratiti u onom broju u kojem su bili prisutni prije krize. "Cijene dionica tijekom 2006. i 2007. nisu bile visoke, one su bile sulude", kaže Bakić.

Na pitanje očekuje li da će se hrvatske tvrtke uskoro vratiti na staze profitabilnosti, najaktivniji investitor kaže kako na to ne može dati općeniti odgovor, ali je prilično siguran da će turistička industrija povećati profitabilnost. Inače, Nenad Bakić vlasnički je prisutan u turističkom sektoru.