Euro se u današnjem trgovanju na međunarodnim tržištima našao pod prodajnim pritiscima, premda ne prejakim, nakon što su iz Europske središnje banke (ECB) najodlučnije dosad signalizirali da će poduzeti odgovarajuće mjere za obuzdavanje njegova daljnjeg uzleta.

Euro je u takvim okolnostim prema dolaru oslabio 0,12 posto, na 1,3820 dolara. Prošlog je tjedna ojačao oko 1,5 posto, zabilježivši najveći tjedni dobitak od rujna prošle godine.

Jedinstvena europska valuta oslabila je oko 0,3 posto prema jenu, na 140,70 jena, a oslabila je i prema švicarskom franku, te se njome trgovalo po 1,2149 franaka.

Dolar je ojačao prema jenu oko 0,3 posto, na 101,87 jena.

Šestogodišnja dužnička i bankarska kriza pokazala je koliko zemlje poput Grčke, Španjolske i Portugala trpe zbog valute koja neće lako oslabiti zahvaljujući tome što se kapital slijeva u Njemačku, Nizozemsku i ostala snažnija gospodarstva.

Osim kritika koje su na redovnoj bazi stizale iz Francuske, dužnosnici ECB-a uglavnom nisu bili skloni previše pažnje pridavati euru. Sada, međutim, kada cijene padaju u mnogim zemljama u južnom dijelu eurozone, to se, po svemu sudeći, konačno počelo mijenjati.

Čelnik ECB-a Mario Draghi u Washingtonu je tijekom vikenda izjavio da će "daljnje jačanje tečaja eura zahtijevati daljnje poticaje". Guverner francuske središnje banke Christian Noyer u ponedjeljak se nadovezao izjavom "što je euro snažniji, to blaža mora biti monetarna politika".

U fokusu je bila i Ukrajina, preko koje u Europu stiže veliki dio plinskih isporuka iz Rusije.

"Draghi i situacija u Ukrajini nastavit će pritiskati euro", kazao je Greg Gibbs, strateg u banci RBS. "No, reakcija je prilično prigušena obzirom na snagu Draghijevih komentara preko vikenda".

Dok tržišta smatraju da su daljnji ECB-ovi poticaji neizbježni, među čimbenicima koji zasad podupiru euro Gibbs izdvaja solidnu potražnju za dugom zemalja na obodu eurozone.