Uz oko tri milijarde kuna dnevnih viškova likvidnosti u sustavu, uočljiva je bolja 'raspoređenost' kuna. Po prošlotjednoj repo aukciji HNB-a banke su središnjoj banci ovaj tjedan morale vratiti rekordnih gotovo šest (5,92) milijardi kuna. No uoči prekjučerašnje aukcije na novčanom je tržištu izostala nervoza praćena povećanjem razina kamatnih stopa na međubankarske kunske pozajmice kakva se viđala proteklih tjedana, kad su kamatne stope na novčanom tržištu početkom tjedna kod najkraćih dospijeća premašivale desetak posto na godišnjoj razini. Na samoj aukciji banke su iskazale potrebu za kunama u iznosu 3,7 milijardi, što je oko 2,2 milijarde kuna manje od iznosa koji su morale vratiti HNB-u. Smanjena potražnja banaka za kunama na pragu vrhunca turističke sezone sugerira da su banke nešto ranije krenule s pripremama za razdoblje povećanja količine gotovine u opticaju te da, primjerice, opskrbljivanje bankomata gotovinom nije izvor većih pritisaka na kunsku likvidnost. U sustavu se proteklih dana bilježi blizu tri milijarde kuna dnevnih viškova likvidnosti, pri čemu se količina gotovine u opticaju nakon povećanja za oko milijardu kuna u prvom dijelu srpnja do danas nije dodatno povećavala. Boljoj "raspoređenosti" i ukupnom stanju kunske likvidnosti pridonijela je HNB-ova kombinacija dviju deviznih aukcija i veoma izdašnih izdanja repo aukcija, a posljednjih tjedan dana tome prisnažio i povrat preplaćenih sredstava po predbilježbama za dionice Magme, kažu analitičari. Stabilizacija potražnje za kunama povoljno se odrazila i na kretanje kamatnih stopa na novčanom tržištu, gdje se ovih dana bilježi normalizacija kamatnih stopa na najkraća dospijeća (do tjedan dana). Od donedavnih 8-9 posto stigle su na stopu od oko tri posto, a očekuje se da bi se tjedan mogao i zaključiti oko te razine ili nešto niže, dok bi početkom idućeg tjedna ponovno mogao uslijediti lagani porast, ali samo do 4-5 posto. Kako su se u novije vrijeme i pritisci na jačanje kune prema euru barem podjednako pripisivali potražnji za kunama i rastućoj ponudi turističkih deviza, smirivanje kunske potražnje te solidna korporativna i institucionalna potražnja za devizama glavni su razlozi popuštanju pritisaka na pad tečaja eura. Zbog učestalih (najava) konverzija valutne pozicije banaka dodatno će se produljiti, što predstavlja podršku euru.