Ako se Vlada uistinu odluči na "narodnu" privatizaciju Hrvatske poštanske banke (HPB), Janafa, Plinacra i Podravke, interes građana mogao bi biti razočaravajući, ocjenjuje dio analitičara.

Prema pisanju Večernjeg lista, koji se poziva na neimenovane, ali navodno dobro upućene izvore bliske Vladi, u Banskim dvorima ozbiljno razmišljaju da dionice navedenih tvrtki ponude građanima. Tako bi država izašla iz vlasništva tih tvrtki, što je već poznat načelni plan države, a građani bi dobili priliku osloboditi svoj novac spremljen na štednim računima u bankama.

Nakon što novoimenovane uprave javnih tvrtki naprave planove restrukturiranja, u sljedeće tri godine Vlada prodajom dionica građanima planira prikupiti čak 26,2 milijarde kuna. Tim novcem financirale bi se investicije javnih poduzeća. Prva tvrtka na kojoj bi se testirao interes građana za takav model privatizacije navodno je HPB. Prema saznanjima Business.hr-a iz krugova bliskih Podravki, malo je vjerojatno da bi se u njezinu slučaju išlo na takav model privatizacije preostalog državnog udjela od 21 posto. Naime, osim što takav proces treba pripremiti, za što treba vremena, u slučaju prodaje prvi u redu za kupnju bili bi ipak mirovinski fondovi, ocjenjuje naš izvor.

Marko Repecki, analitičar portala HRportfolio, smatra da je najava prodaje dionica građanima odlična vijest za tržište kapitala. "Budući da je riječ o perspektivnim kompanijama, ako bi dionice bile ponuđene po prihvatljivim cijenama, mislim da bi kod građana bilo dovoljno interesa za kupnju tih dionica. Iako je tržište trenutačno manje likvidno, a i situacija u gospodarstvu trenutačno je loša, porast štednje u bankama je konstantan, što znači da postoji potencijal te je sasvim sigurno da će dio građana biti zainteresiran za sudjelovanje u privatizaciji tih kompanija", ocijenio je Repecki.

Slično razmišlja i Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala Erste banke, koji kaže da će interes građana za kupnju dionica iz državnog portfelja ovisiti o cijeni po kojoj bi se dionice prodavale, ali i o raspoloživim sredstvima građana. "Izgledno je da bi utjecaj na tržište kapitala bio pozitivan jer bi se povećao broj dionica navedenih kompanija u optjecaju, što bi zasigurno imalo pozitivan utjecaj na likvidnost", rekao je Špoljar.

Nešto sumnjičaviji u vezi s interesom građana neovisni je analitičar tržišta kapitala Roman Rinkovec. "Inicijalna javna ponuda (IPO) ovih ili još nekih jakih kompanija svakako bi dovela do porasta interesa za tržište kapitala. Međutim, da bi interes za navedene dionice opravdao cijeli postupak, osim, naravno, cijene i načina plaćanja (primjerice odobravanje anuitetne otplate), potrebno je prosječnog hrvatskog građanina prethodno 'osposobiti' za stjecanje dionica. Drugim riječima, to bi bila nova idealna prilika da se na razini čitave financijske industrije, ali i države u cjelini, napokon krene s nekim oblikom tzv. financijskog obrazovanja. Naime, dok s jedne strane interes za burzu i sve u vezi s njom postoji kod mnogih pojedinaca, s druge strane prethodna loša iskustva ili pak nedovoljno poznavanje materije mnoge odvraća od ikakve pomisli na kupnju bilo kakvih dionica. Ne poduzmemo li konkretne korake u tom smjeru, bojim se da potražnja za vlasničkim papirima navedenih tvrtki među građanima ne bi slijedila ponudu", smatra Rinkovec.

Najviše sumnje izrazio je Aljoša Šestanović, predsjednik Uprave Poba-ICO Investa, koji u sadašnjem trenutku uopće ne vjeruje da bi privatizacija takvih kompanija postigla uspjeh sličan onome HT-a ili Ine, i to iz nekoliko razloga. "Posljedice globalne ekonomske krize znatno su utjecale na psihološke profile malih ulagača, odnosno znatno je povećana averzija prema riziku ulaganja na tržište kapitala. Osim toga, tu je i iscrpljena financijska baza šireg kruga ulagača jer je znatno veći broj nezaposlenih osoba, a oni koji su zaposleni eventualne viškove novca koriste kao rezervu u krajnoj nuždi. Valja imati na umu i loše gospodarske perspektive naše zemlje, gdje se još jasno ne uočavaju bitniji i konkretni pomaci u gospodarskoj politici koji mogu donijeti znatnije smanjenje nezaposlenosti, veću sigurnost radnih mjesta i veći raspoloživi dohodak", argumentirao je Šestanović.

Drugo pitanje koje se nameće jest bi li takve privatizacije opet napuhale burzovni balon, poput onog iz 2007. nakon narodnih privatizacija HT-a i Ine. Davor Špoljar napominje kako nije izgledno da bi nekoliko javnih ponuda moglo pogurati cijelo tržište do razine "pregrijanosti". Roman Rinkovec pak smatra da je u slučaju javne ponude dionica HT-a većina kupaca pristupila tome kao dobroj i, što je najgore, sigurnoj zaradi, što dionice po svojoj definiciji ne mogu biti. "Adekvatnom 'pripremom terena' taj apsurd i rizik bili bi u dobroj mjeri izbjegnuti", rekao je Rinkovec.

Ni Marko Repecki ne vjeruje u napuhivanje novog burzovnog balona jer građani sada ipak imaju više iskustva s tržištem kapitala. "Tada je bila specifična situacija, stvorila se velika euforija te su mnogi, koji nisu ni bili svjesni u što se upuštaju, kupovali dionice. Sada će se mnogi zrelije ponašati, ali to ne znači da će interes za privatizacije koje su pred nama izostati", zaključio je Repecki.