Štednja u bankama rasla je prošle godine bez obzira na pad kamata, a za ulaganje na domaćem tržištu kapitala domaći investitori i dalje ne vide perspektivu. Nije isključeno da se dio ulagača koji ima novac odluči okrenuti burzi, no prije toga potrebno je stvoriti i poticaj, a to je prije svega sigurnije gospodarsko okruženje uz dodatnu moguću aktivnost države i listanje nekih od tvrtki na tržištu kapitala, što bi, kao što je bio slučaj s Inom i HT-om, ulagače privuklo na burzu.

Crobex stagnira

- Impuls tržištu bila bi privatizacija neke od državnih tvrtki na burzi, ali svakako i bolje ekonomsko okruženje - kaže Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze.Zasad su oni koji imaju novac skloniji ulaganju na vanjskim tržištima, a prema informacijama brokerskih kuća, pretežito su prošle godine bili orijentirani na američka i europska tržišta. Takvo što i ne čudi jer su tamošnji indeksi, a prije svega njemački DAX, imali izuzetno velike prinose od čak 30 posto. Takva situacija pomalo daje razloga za optimizam, no s druge strane, dio analitičara smatra da je to još jedan balon koji bi, kada pukne, mogao imati posljedice puno jače od onoga od početka ove krize.

Takvo mišljenje dijeli i Niko Delić iz investicijske kuće Credos. Prije svega zato što ovaj put nema fundamentalnih razloga za rast, odnosno poslovni rezultati kompanija nisu toliko dobri da bi opravdali rast njihovih dionica. Delić podsjeća da smo 2000. godine imali tehnološki bum, što je pratio rast dionica, a nakon toga uslijedila je dobra gospodarska situacija koja je također bila temelj za rast. Domaće tržište stagnira, a indeks Crobex nalazi se na oko 1800 bodova. Niti je okruženje dobro, kod nas kao i u regiji, dodatnih poticaja nema, a strani ulagači dodatno su bili skeptični prema takvim tržištima zbog iščekivanja da će se FED povlačiti iz ekspanzivne monetarne politike.- Ulagače je obeshrabrilo što su i dobre tvrtke poput Francka, Konzuma i Rivijere otišle s burze, a nijedna nije tražila kapital na burzi, kaže Ivan Kurtović, analitičar Intercapitala. Gledajući sektorske Crobexe, vidljivo je da su najveći pad imale građevinske dionice, a rast dionice turističkog sektora i brodskih prijevoznika.

Pad obvezničkih fondova

Kako je rast nekih od tih tvrtki i veći od 200 posto, ulagači su mogli dobro zaraditi na tim dionicama. Primjerice, na dionici Lošinjske plovidbe, Varteksa, Saponije... Često je rast bio povezan s uspješno provedenom predstečajnom nagodbom, a kako će nagodbi i ulaska novih investitora u te tvrtke biti i ove godine, može se očekivati da će još niz kompanija imat razloga za rast. Najveći pad imale su one tvrtke koje nisu uspjele završiti predstečajnu nagodbu, kao što je slučaj s Diokijem ili Centar bankom koja je završila u stečaju.Gledaju li se prinosi domaćih fondova, najbolji su bili oni koji su ulagali na strana tržišta, već spomenuta američka i europska. Među fondovima koji su bili usmjereni na domaće tržište uspješni su bili oni koji su ulagali u turističke tvrtke, kaže Iztok Likar s portala Hrportfolio. Najgora je godina bila za obvezničke fondove, kaže Likar, te je više od polovice njih bilo u minusu, što je i nije specifično za ulaganje u te vrijednosne papire. Novčani fondovi imali su uobičajeno male prinose.

Izgubili investitori u zlato i srebro, obogatili se kupci dionica i kakaa

Ulaganja koja su se prethodnih godina činila atraktivnima, poput ulaganja u zlato ili srebro, doživjela su potpuni slom. Tradicionalno je isplativa štednja u bankama, no kamate u Hrvatskoj padaju pa to postaje manje atraktivno. Domaći Crobex nije imao veće pomake, a najveći je povrat imalo ulaganje u dionice turističkih tvrtki i prijevoznika. Na stranim tržištima, ulaganje u burzovne indekse razvijenih tržišta EU i SAD-a, prije svega njemačkog DAX-a, bilo je najisplativije, kao i ulaganje primjerice u kakao. Ipak, rast indeksa razvijenih tržišta mnogi gledaju s oprezom jer su, prema mišljenju nekih analitičara, napuhani pa bi moglo doći do još veće krize. No na takvo što ne treba gledati kratkoročno, pa bi ova godina još uvijek na razvijenim tržištima mogla biti atraktivna. Rast njihovih indeksa, smatra dio analitičara, posljedica je politike središnjih banaka, koja je dovela do priljeva velikog iznosa novca na račune banaka. One taj novac nisu plasirale u gospodarstvo, nego su ga uložile u dionice. Prema nedavnim podacima, američki FED je od 2008. tiskao 29 tisuća milijardi dolara, a novac je većinom plasiran na tržište kapitala. Veća potražnja za dionicama povećava i njihovu vrijednost.Donedavno isplativo ulaganje u zlato izgubilo je atraktivnost, a što su bolje upućeni investitori i predvidjeli. Naime, upravo su takvi ulagači zlato, kao sigurno utočište u krizi, kupovali prije nego što je kriza započela i tako su mu povećali atraktivnost i povisili cijenu. Pa su u jeku krize ostali ulagači koji su kasnili navalili na kupnju zlata po tim cijenama, a prodavali ga oni koji su ga prije kupili po povoljnim cijenama. Zbog toga se krug zatvorio i cijena zlata se opet srušila.

Američko i europsko tržište i dalje će se isplatiti

- Bez većih pomaka na makroekonomskom planu neće ni biti većeg buma na domaćem tržištu - smatra Ivan Kurtović iz investicijske kuće Intercapital.Građevina će se teško oporaviti i u ovoj godini, smatra, a blagi pomak mogao bi se osjetiti ako banke povećaju kreditiranje i povuku investiranje. Nije isključeno, kaže Kurtović, ni da ulagači preliju kapital s razvijenih tržišta na ona u razvoju, pa tako i na hrvatsko. Poticaj tržištu mogao bi biti i neki IPO na burzi. Bez obzira na to, ulagača koji će investirati na domaće tržište i dalje će biti, a Iztok Likar s portala Hrportfolio onima kojima su kamate u banci preniske preporučuje konzervativno ulaganje, odnosno ulaganje u konzervativne mješovite fondove dok smjer tržišta ne bude jasniji. Naime, sve se vrti oko toga kojom će brzinom FED ukidati poticajnu kupnju obveznica (štampanje novca), a što utječe na sva tržišta (SAD, Europa i Azija) i na kraju i na naše. Tko ima više hrabrosti i vremena da prati tržišta i reagira na vrijeme ili mu pak kratkoročne oscilacije cijena ne smetaju, preporuka je investiranje u fondove koji ulažu u razvijena europska tržišta i u SAD jer ta su tržišta pokretači oporavka.