Budući da još nije poznato kako će 2016. država početi oporezivati nekretnine, od koristi bi mogla biti iskustva u susjednoj Sloveniji gdje je takav porez upravo uveden.

Da bi se u nas mogao preslikati slovenski način oporezivanja nekretnina, svjedoči najava Anke Mrak-Taritaš, ministrice graditeljstva i prostornog uređenja, da bi osnova za obračun poreza trebao biti registar nekretnina, a upravo je to slučaj u Deželi. Slovenci su i do sada plaćali porez na nekretnine, ali su 1. siječnja ove godine uvedeni novi obračun i nove stope prema stanju u registru nekretnina.

Veća ‘taksa' za iznajmljivače
Isto tako, obuhvaćeno je novom naplatom i puno više vrsta nekretnina nego dosad. Kuće i stanovi u susjednoj državi po novom se oporezuju stopom od 0,15 posto vrijednosti nekretnine, ako vlasnik u njoj živi. Ako je riječ o nekretnini koja je prazna ili je vlasnik iznajmljuje, onda je porez 0,5 posto.

Za nekretnine vrjednije od 500.000 eura koristi se viša stopa, 0,4 posto, odnosno 0,75 posto ako su prostori u najmu ili prazne. Kao osnovica obračuna uzima se u ovoj godini 80 posto procijenjene vrijednosti nekretnine, da bi se iduće godine osnovica povećala na 90 posto, a 2016. na 100 posto vrijednosti nekretnine.
Kako to izgleda u praksi, prikazao nam je Petar Antunović iz Ljubljane.

- Imam tri kuće ukupne vrijednosti 300 tisuća eura, prema procjeni koju sam dobio iz Geodetske uprave. Na takvo rješenje imam pravo žalbe. Do sada sam plaćao 1200 eura godišnje, a sada bi to bilo 2800 eura. Ogromno je to povećanje i mnogi Slovenci bune se protiv novog zakona - kazao nam je Antunović, inače predsjednik Hrvatskog društva Ljubljana.

U prilog njegovim riječima ide peticija protiv novog zakona o nekretninama u organizaciji Slovenske ljudske stranke koju je dosada potpisalo 80.000 građana. Na slovenskom Ustavnom sudu je i zahtjev za ocjenu ustavnosti spomenutog zakona o kojem bi sud trebao odlučiti idući tjedan.

Protivnici novog zakona smatraju da se njima krši regionalna samouprava jer se zakon iz kojeg se financiraju općine mijenja bez njihova pristanka. Smatraju i kako se njime narušava konkurentnost slovenske privrede i provodi tiha nacionalizacija privatne imovine, jer mnogi vlasnici neće imati odakle plaćati uvećani porez pa će im država oduzimati kuće i stanove. Svi navedeni argumenti mogu se slobodno protiv ovog oporezivanja potegnuti i u Hrvatskoj.

Olakšice za socijalu
Iz registra nekretnina u Sloveniji izuzeti su socijalni slučajevi i invalidi koji će plaćati 30 do 50 posto manji porez koji im sljeduje prema vrijednosti nekretnine koju posjeduju. Početkom godine u Deželi su na snazi novi porezi na nekretnine i za industriju (0,75 posto vrijednosti nekretnine za energetsku upotrebu i 0,4 posto za zemljišta), javne potrebe (0,5 posto), zgrade u poljoprivrednoj proizvodnji (0,3 posto), šume (0,07 posto) i građevinsko zemljište, koje se oporezuje po stopi od 0,5 posto.

Zanimljivo je da su i prve neslužbene procjene u Hrvatskoj kada je najavljen porez na nekretnine bile da bi stopa oporezivanja kuća i stanova u kojima vlasnik živi mogla biti 0,1 posto od vrijednosti nekretnine, što je vrlo blisko novim slovenskim porezima. No, ključno je na koliko će, prema kojim kriterijima, nekretninu procijeniti nadležno državno tijelo.

Slovenska Geodetska uprava (GURS) pri procjeni vrijednosti nekretnine uzima prije svega njezinu tržišnu vrijednost. U jesen prošle godine GURS je smanjio vrijednost gotovo svih vrsta nekretnina u Sloveniji za prosječnih 15 posto.

Očekivanja Vlade u Ljubljani su da bi prihod proračuna od novih poreza na nekretnine mogao biti 372 milijuna eura. No, ona su utvrđena prije elementarne nepogode koja je proteklih tjedana pogodila Sloveniju, i zbog koje bi primjena novog poreza na nekretnine, prema nekim procjenama, mogla biti i odgođena.